Hrvatska je prošle godine zabilježila više od 21,8 milijuna turističkih dolazaka i 110,1 milijun noćenja, od čega je 104,6 milijuna ostvareno na Jadranu. Dobra turistička aktivnost donosi prihode i gospodarski rast, ali istodobno povećava pritisak na obalni prostor, od intenzivnijeg pomorskog prometa i sidrenja do većih količina otpada i otpadnih voda.

Problem nije samo u tome što se svaki od tih pritisaka povećava. Klimatsko zagrijavanje, onečišćenje, buka, svjetlosno onečišćenje, mikroplastika, invazivne vrste i fizičko oštećivanje staništa djeluju istodobno, a njihov zajednički učinak može biti veći od zbroja pojedinačnih problema.

Pozitivan gospodarski trend

Upravo kumulativni pritisak pokušava izmjeriti međunarodni projekt Miramar. U projektu koji okuplja institucije iz Hrvatske, Albanije, Francuske, Grčke, Italije i Španjolske znanstvenici će na devet pilot-područja pratiti različite okolišne pritiske i povezivati ih s promjenama u morskim staništima. Cilj nije samo ustanoviti što je more ugrozilo, nego odgovoriti na praktičnije pitanje: koje mjere zaštite daju najveći učinak kada na istom području djeluje više različitih pritisaka?

“Morski organizmi izloženi su većem broju pritisaka istodobno, a njihov zajednički učinak moramo bolje razumjeti”, izjavila je suradnica na projektu Mia Knjaz iz Centra za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković.

Hrvatska je 2025. od stranih turista ostvarila 15,3 milijarde eura prihoda, što je dva posto više nego godinu ranije, prema podacima Hrvatske narodne banke koje je objavilo Ministarstvo turizma i sporta. Turizam, dakle, ima iznimnu težinu za hrvatsko gospodarstvo. Prema Europskoj komisiji, njegov izravni doprinos hrvatskom BDP-u iznosi 11,8 posto, najviše među državama članicama EU-a, dok turistički povezani sektori stvaraju oko četvrtine bruto dodane vrijednosti. Rast turizma vidljiv je i u nautičkom sektoru, koji izravno koristi morski prostor.

Prema Državnom zavodu za statistiku, 226 luka nautičkog turizma u Hrvatskoj ostvarilo je 2024. godine 180,5 milijuna eura prihoda bez PDV-a, što je 12,1 posto više nego godinu ranije; prihod od iznajmljivanja vezova iznosio je 129 milijuna eura. U tim lukama bilo je 19.073 veza, uz prosječnu popunjenost kapaciteta od 68 posto.

“Svi rezultati naših istraživanja pokazuju da su sunce, more, ljepota prirode i krajolika, čist i očuvan okoliš te pasivni odmor glavni motivi dolaska turista u Hrvatsku. Iako se turistička ponuda diversificira i motivi postaju raznovrsniji, još uvijek je dominantan motiv sunčanje i kupanje. A sunčanja i kupanja nema bez čistog mora”, kazao nam je Damir Krešić, ravnatelj Instituta za turizam.

Potreba za korjenitom promjenom

Nakon energetskih šokova, tvrtke traže veću kontrolu nad troškovima

Tržište rada i obrazovanje

Karijera više ne počinje nakon diplome

Turistički promet je u laganom porastu i u prvih sedam mjeseci ove godine. Prema podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru, u Hrvatskoj je u razdoblju od siječnja do kraja srpnja ostvareno 12,4 milijuna dolazaka i 59,1 milijun noćenja, što u odnosu na isto razdoblje lani predstavlja rast od jedan posto u dolascima i u noćenjima. Od toga je na Jadranu ostvareno 56,1 milijun noćenja, što predstavlja rast od 0,5 posto u odnosu na lani.

Oaza bioraznolikosti

“Ako bi se, ne daj Bože, dogodila neka ozbiljna ekološka nesreća, primjerice da štetni otpad dospije u more, to bi potencijalno mogao biti veliki problem. Ne samo za destinaciju u kojoj se dogodi, nego bi se takva slika vrlo brzo proširila i dalje”, rekao je Krešić i dodao: “Sasvim sigurno bi pao interes turističke potražnje i to bi bilo teško sanirati. Kad imate svaki dan u državi milijun gostiju, onda puno toga može poći naopako. Mi se moramo pobrinuti da i dalje sve bude kako treba.”

Podaci o turističkom prometu tako i dalje pokazuju pozitivan gospodarski trend. No iz perspektive zaštite mora, samo povećanje ili smanjenje pojedinačnog pritiska ne govori dovoljno o stanju ekosustava. Iz Instituta Ruđer Bošković navode kako je zaštita mora često usmjerena na jedan vidljiv problem, primjerice otpad, oštećenje morskog dna ili nestanak određene vrste. No, uklanjanje jednog pritiska neće nužno biti dovoljno ako na istom području istodobno djeluju kumulativni pritisci kao što su zagrijavanje mora, kemijsko onečišćenje, buka i invazivne vrste.

“Pristup možemo usporediti s medicinom. Prije nego što odredi terapiju, liječnik mora postaviti dijagnozu, a isto vrijedi i za more”, rekla je Knjaz i dodala: “Najprije moramo utvrditi u kakvom je stanju okoliš, koji su pritisci prisutni i kako djeluju zajedno. Tek tada možemo odabrati mjeru od koje možemo očekivati stvarne rezultate.”

Cilj projekta Miramar nije samo zabilježiti probleme, već razviti i rješenja temeljena na prirodi, odnosno mjere koje se oslanjaju na procese već prisutne u zdravom ekosustavu. Umjesto da se obala automatski štiti novim umjetnim strukturama, na nekim će područjima bolje rješenje biti obnova prirodnog staništa koje već ublažava valove, učvršćuje morsko dno i pruža prostor za život drugim vrstama.

Riječ je o obnovi livada morskih cvjetnica, oaza bioraznolikosti u kojima brojne životinje i biljke pronalaze hranu, zaklon i prostor za razmnožavanje. Po svojoj se ulozi mogu usporediti sa šumama na kopnu jer za njih vrijedi isto pravilo, kada šuma nestane, ne nestaju samo stabla, nego i čitave biljne i životinjske zajednice koje o njima ovise.

Miramar nastoji povezati podatke o stanju okoliša sa znanstvenom analizom i konkretnim mjerama zaštite. Umjesto pristupa u kojem se svaki problem rješava zasebno, cilj je utvrditi kako se različiti pritisci preklapaju i koje intervencije mogu istodobno povećati otpornost morskih ekosustava. Na taj bi način zaštita mora trebala postati preciznija i prilagođena specifičnim uvjetima pojedinih područja.