Cijena zlata ponovno je porasla, potaknuta slabljenjem američkog dolara i sve manjim očekivanjima da će američka središnja banka podići kamatne stope u rujnu. Najnoviji ekonomski podaci iz SAD-a dodatno su poduprli plemeniti metal, čija se cijena ponovno približila razinama zabilježenima početkom lipnja, piše Reuters.

Regionalno središte

Gvineja priželjkuje vodeću poziciju u preradi zlata u zapadnoj Africi

Spot cijena zlata u ponedjeljak je porasla 0,9 posto, na 4.417,24 dolara po unci, dok su američki terminski ugovori za zlato s isporukom u prosincu ojačali 0,8 posto, na 4.473,70 dolara. Pad američkog dolara, koji se spustio na najnižu razinu u više od dva mjeseca, dodatno je podupro cijenu zlata jer ga čini privlačnijim kupcima koji koriste druge valute.

Analitičari pažljivo prate situaciju, a Tim Waterer, glavni tržišni analitičar u KCM Tradeu, ističe da je zlato iskoristilo povoljne uvjete na početku tjedna. „Zlato je preuzelo inicijativu i iskoristilo je za početak tjedna, pri čemu su blagi podaci o inflaciji držali američki dolar pod pritiskom i dali zlatu dodatni prostor za guranje prema razini od 4.400 dolara“, objasnio je Waterer. Prema njegovim riječima, za značajniji i održivi proboj iznad psihološke granice od 4.500 dolara po unci vjerojatno će biti potrebna dodatna slabost dolara ili jasniji pad cijena energenata na globalnom tržištu.

Glavni razlog smanjenog optimizma oko podizanja kamatnih stopa leži u nizu slabijih američkih ekonomskih pokazatelja. Nakon neočekivanog pada zaposlenosti izvan poljoprivrede u srpnju, blaže inflacije i slabije maloprodaje, tržišta sve manje očekuju povećanje kamata u rujnu. Prema CME-ovu FedWatchu, vjerojatnost rujanskog povećanja pala je na 33 posto, s 51,2 posto mjesec dana ranije.

Niže kamatne stope smanjuju oportunitetni trošak držanja zlata, koje ne donosi prinos u obliku kamata, čime se povećava njegova privlačnost kao investicijske imovine. Svi pogledi sada su usmjereni na srijedu, kada će biti objavljen zapisnik sa srpanjskog sastanka Feda, od kojeg se očekuju jasniji signali o budućem smjeru monetarne politike.

Dodatni kontekst pruža i odluka sa sastanka Feda održanog 29. srpnja, kada su kreatori politike odlučili zadržati referentnu kamatnu stopu u rasponu od 3,50 do 3,75 posto, i to peti sastanak zaredom. Odluka nije bila jednoglasna jer su se tri člana Odbora zauzela za povećanje stope.

Ta podijeljenost unutar Feda povećava neizvjesnost oko budućih poteza, dok geopolitičke napetosti dodatno podupiru status zlata kao sigurnog utočišta za kapital. Istodobno su američko-iranski odnosi i dalje važan čimbenik za financijska tržišta, osobito zbog rizika povezanih s Hormuškim tjesnacem.

Potražnja središnjih banaka i geopolitički rizici

Osim monetarne politike, snažan oslonac cijeni zlata pruža i potražnja središnjih banaka diljem svijeta. Svjetsko vijeće za zlato navodi da su središnje banke u drugom tromjesečju neto kupile 289 tona zlata, što je najjači drugi kvartal u četiri godine. Prema njihovom istraživanju, 45 posto središnjih banaka očekuje povećanje vlastitih zlatnih rezervi u idućih godinu dana.

Potreba za korjenitom promjenom

Nakon energetskih šokova, tvrtke traže veću kontrolu nad troškovima

Tržište rada i obrazovanje

Karijera više ne počinje nakon diplome

Kina nastavlja povećavati zlatne rezerve, a prema podacima Svjetskog vijeća za zlato, kineska središnja banka u svibnju je kupila 10 tona, čime je nastavila višemjesečni niz kupnje.

Geopolitičke napetosti ostaju važan čimbenik koji utječe na tržište. Očekivanja povezana s američkom politikom, sukobom SAD-a i Irana te stanje na tržištu energije i dalje podupiru potražnju za zlatom kao zaštitom od neizvjesnosti. U međuvremenu rast bilježe i drugi plemeniti metali. U ponedjeljak je srebro poraslo 2,1 posto, na 66,01 dolar po unci, platina 1,3 posto, na 1.770,30 dolara, dok je paladij ojačao 1,1 posto, na 1.326,92 dolara.