Ekonomska aktivnost i na razini cijele Europske unije i u eurozoni u drugom je tromjesečju ubrzala, pokazuju preliminarne procjene Eurostata. Na kvartalnoj razini gospodarska dinamika je nakon stagnantnog prvog tromjesečja ubrzala na 0,4 posto u eurozoni odnosno na 0,5 posto u EU27, a na godišnjoj razini realni je rast kvartalnog BDP-a ojačao s 0,8 na 1,2 posto u EU, odnosno s 0,5 na 1 posto za europodručje. U usporedbi s SAD-om to je i dalje približno upola slabija dinamika, iako tamošnja godišnja stopa rasta od 2,1 posto znači usporavanje s 2,7 zabilježenih u prvom tromjesečju.

Podaci za EU još nisu kompletirani – dostupni su za 21 od 27 članica – ali s obzirom na udjele pojedinih nacionalnih ekonomija Eurostatov pregled pokriva više od 95 posto ukupnog BDP-a. On, uz ostalo, pokazuje da je godišnja stopa ubrzala u devet država članica, u isto toliko je usporila, u Španjolskoj je ista kao u drugom lanjskom kvartalu, a Irska i Rumunjska bilježe pad (s tim da je se u Rumunjskoj negativna stopa produbila, a u Irskoj je osjetno manja nego u prvom).

Lider Slovenija

Prevagu za ubrzanje rasta na razini cijele EU donijelo je to što je od šest najvećih gospodarstava koja zajedno nose oko 72 posto BDP-a usporavanje zabilježeno samo u Francuskoj i Nizozemskoj, dok je u prvom i trećem najvećem gospodarstvu (njemačkom s gotovo 24 posto i talijanskom s 12 posto), kao i u šestom (Poljska), aktivnost ubrzala, a u Španjolskoj (kao četvrtoj najvećoj) zadržala istu dinamiku. Prema dostupnim podacima, najveću godišnju stopu, čak pet posto, u drugom je kvartalu imala Slovenija.

Za Hrvatsku se procjena DZS-a očekuje tek potkraj mjeseca, ali sve upućuje da ćemo biti u skupini zemalja s usporavanjem rasta, ali i s godišnjom stopom u gornjoj polovici ljestvice EU. Na temelju raznih mjesečnih pokazatelja za razdoblje travanj-lipanj, domaći ekonomski analitičari računaju da bi godišnja stopa mogla usporiti na oko dva posto.

Na tom tragu su i najnovije vrijednosti CEIZ indeksa poslovnog ciklusa koji prati i objavljuje Ekonomski institut Zagreb. Posljednji se, doduše, odnosi na svibanj, a u komentaru kretanja njegove vrijednosti istraživači EIZ-a su procijenili da bi rast BDP-a u drugom tromjesečju mogao iznositi dva posto, uz ogradu da za precizniju procjenu godišnje stope treba pričekati vrijednosti indeksa za lipanj.

Hrvatska narodna banka je, pak, prvu procjenu na temelju svog modela brze procjene iznijela nešto ranije – sredinom srpnja, a tada dostupni podaci upućivali su i na nešto jače usporavanje. Zbog nešto slabijih svibanjskih pokazatelja – u prvom redu obujma industrijske proizvodnje i prometa u trgovini na malo – njihov je model upućivao na 0,3 posto realnog rasta na kvartalnoj razini, dok bi godišnja stopa mogla usporiti na 1,6 posto (s 2,2 u prvom).

U međuvremenu su, doduše, stigli osjetno bolji podaci o industrijskoj aktivnosti u lipnju. U šestom mjesecu volumen proizvodnje je povećan za 5,3 posto u odnosu na lipanj 2025., a i u usporedbama drugog kvartala ove i prošle godine na kraju je zabilježen rast (0,3 posto).

Potreba za korjenitom promjenom

Nakon energetskih šokova, tvrtke traže veću kontrolu nad troškovima

Tržište rada i obrazovanje

Karijera više ne počinje nakon diplome

Jače investicije

Trgovina na malo je, pak, u godišnjim usporedbama drugog tromjesečja usporila rast, na 0,9 posto. Građevinarstvo je na oko tri posto međugodišnjeg rasta, dok je u turizmu broj noćenja u razdoblju travanj-lipanj bio za oko 0,4 posto niži nego lani.

Zrinka Živković Matijević, glavna ekonomistica Raiffeisen banke ističe kako bi se moglo pokazati da je utjecaj investicija u drugom tromjesečju ove godine malo ojačao (u prvom kvartalu nisu im pogodovale vremenske prilike), dok bi se osobna potrošnja, za koju se općenito ove godine računa s usporavanjem (kretanje plaća, zaposlenosti, kredita) mogla ostati približno na razini zabilježenoj u prvom tromjesečju. Sve u svemu, zaključuje kako je izgledno usporavanje, ali i dalje govorimo o solidnim godišnjim stopama rasta.