Čovjek je danas možda važniji više nego ikad jer teško ga je razlikovati u moru tehnologije pogonjene umjetnom inteligencijom.

Kako to ipak učiniti i koje su to kompetencije koje razlikuju uspješne lidere budućnosti od prosjeka, o tome će nešto više na HR.Weekendu u Rovinju ove godine (od 24. do 27. rujna) govoriti stručnjak za poslovnu psihologiju, upravljanje talentima i razvoj liderstva Tomas Chamorro-Premuzic.

AI je izazov za vodstvo

O toj smo tematici s njim popričali prije samog događaja, a s obzirom na to da će govoriti i o tome kako AI mijenja način na koji radimo, donosimo odluke i vodimo organizacije, mi ga pitamo što AI danas radi čovjeku.

“Sklon sam razmišljati o umjetnoj inteligenciji ne kao o tehnologiji, već kao o izazovu za vodstvo. Njezin utjecaj na vodstvo nije toliko u proizvodnji novih alata, već u izazovu upravljanja promjenama s kojim se vođe moraju snalaziti i rješavati ga. Uz to, razvoj vještina rada s ljudima ključan je za pomoć vođama u snalaženju u tome.” Chamorro-Premuzic autor je 15 knjiga i više od 200 znanstvenih radova o psihologiji talenta, liderstvu, inovacijama i umjetnoj inteligenciji, a savjetovao je kompanije poput Googlea, Guccija, JPMorgan Chasea, Spotifyja, BBC-ja te Procter & Gamble. Zanima nas stoga kako bi trebao izgledati pravi vođa i koje su kvalitete najvažnije.

“Učinkoviti vođe danas uvelike sliče sjajnim nogometnim trenerima: menadžeri ljudi, motivatori, inspirativni uzori koji se povezuju s timovima na ljudskoj razini. U osnovi, umjetna inteligencija automatizirala je elemente IQ-a vodstva, ali zagovara snažne vještine rada s ljudima. Svaki nogometni menadžer ima asistenta s iPadom koji je napunjen podacima i umjetnom inteligencijom, uključujući dubinsku analitiku, ali jedina razlika je njihova prosudba i vještine rada s ljudima te može li ih inspirirati da postanu visokoučinkoviti.”

Govorimo li pak o poslovnoj psihologiji, pitamo koji su najvažniji uvidi o ljudskom ponašanju na radnom mjestu? Što ljude danas motivira? Kaže da ih i dalje motivira osjećaj pripadnosti, slaganje s drugima i napredovanje u karijeri kako bi unaprijedili svoj osjećaj majstorstva i stekli status.

“No AI reaktivira i preoblikuje način na koji se to izražava, uključujući propitivanje našeg statusa (jesam li još uvijek zapošljiv, a kamoli talentiran), kako se odnosimo (više vremena radim s agentima nego s ljudima) i kako se razvijamo (na koje načine mogu ostati relevantan i tražen).” Iako je AI sada sveprisutan, sugovornik kaže da bi odluke koje zahtijevaju moralnu odgovornost uvijek trebale ostati ljudske, dok nam umjetna inteligencija može pomoći u analizi podataka, prepoznavanju obrazaca i poboljšanju kvalitete naših prosudbi. AI bi trebala biti savjetnik, a ne konačni donositelj odluka, kaže. Istinske ljudske prednosti u ovom modernom i tehnološkom svijetu ostat će i dalje stoga znatiželja, prosudba, emocionalna inteligencija, kreativnost, otpornost, prilagodljivost i sposobnost inspiriranja drugih.

Potreba za korjenitom promjenom

Nakon energetskih šokova, tvrtke traže veću kontrolu nad troškovima

Tržište rada i obrazovanje

Karijera više ne počinje nakon diplome

“Umjetna inteligencija sve više pobjeđuje u natjecanju inteligencije znajući više činjenica i generirajući više informacija nego što bi bilo koja osoba ikada mogla savladati. No, ljudi su bića koja traže smisao. Ne trebaju nam samo odgovori, trebaju nam razlozi za djelovanje. Tu vodstvo ostaje duboko ljudsko”, pojašnjava sugovornik pa dodaje da se u mnogim aspektima stručnost pomiče od posjedovanja odgovora do znanja kako ih ispitati. Dao je zato i savjet mladima koji tek ulaze na tržište rada, a poručuje im da moraju postati istinski znatiželjni.

“Najuspješniji ljudi koje poznajem nikada ne prestaju učiti jer uživaju u učenju, a ne zato što im netko to kaže. Osim toga, naviknite se na promjene. Vaša će karijera vjerojatno uključivati ​​poslove koji još ne postoje, tehnologije koje još nisu izumljene i probleme koje nitko trenutačno ne zna riješiti. Nadalje, nemojte brkati produktivnost s razvojem, i konačno izgradite svoj ugled. Tehničke vještine mogu vas zaposliti, ali vaš karakter, prosudba i sposobnost suradnje određuju hoće li ljudi i dalje htjeti raditi s vama”, savjetuje Chamorro-Premuzic. Poentira i kako mnogi lideri još uvijek misle da je umjetna inteligencija prvenstveno tehnološki izazov, no ona je relativno jednostavna, pravi izazov je u “stvaranju kulture u kojoj je ljudi učinkovito koriste.”

“Povijest sugerira da organizacije rijetko propadaju jer presporo usvajaju tehnologiju. Propadaju jer se ne uspijevaju dovoljno brzo promijeniti da bi je iskoristile.”

Zanima nas i kako će budućnost zapošljavanja izgledati s generacijama Z i Alfa, o kojima se vode mnoge polemike u posljednje vrijeme te koliko se one razlikuju od prethodnih. “HR mora postati puno prediktivniji, a puno manje deskriptivan. Tradicionalno smo mjerili što su ljudi učinili. Sve više moramo predvidjeti što su sposobni učiniti sljedeće. To znači korištenje znanosti, podataka, umjetne inteligencije i valjanih procjena za procjenu potencijala, umjesto oslanjanja isključivo na životopise ili intervjue”, kaže pa dodaje da će najveći izazov u zapošljavanju biti prepoznavanje prilagodljivosti, a ne iskustva. Što se tiče mlađih generacija, tvrdi da svaka vjeruje da je ona sljedeća fundamentalno drugačija, a obično su manje različite nego što ljudi zamišljaju.

“Gen Z i Alfa su odrasle s digitalnim tehnologijama, očekuju brže povratne informacije, veću fleksibilnost i više svrhe na poslu. Organizacije bi se trebale prilagoditi tim legitimnim očekivanjima gdje poboljšavaju performanse, ali mlađi zaposlenici također se moraju prilagoditi organizacijskoj stvarnosti.”

Inovacije ili viši standardi

Za kraj ga pitamo da kada bi sam zapošljavao nekog da mu bude najbliži suradnik, koje bi kvalitete tražio?

“Općenito, ne bih previše obraćao pažnju na razgovor za posao. Znanost pokazuje da to nije najpouzdanija metoda za procjenu onoga što je važno. Ono što bih želio kod bliskog suradnika su stvari poput inteligencije, znatiželje, vještina u ophođenju s ljudima i interesa za poticanje napretka, bilo u obliku inovacija ili viših standarda performansi”, za takvu procjenu kaže da se mogu koristiti znanstveno utemeljeni psihometrijski podaci ili procjena omogućena umjetnom inteligencijom, koje funkcioniraju bolje od razgovora za posao.

“Posjedovanje vještina umjetne inteligencije nije ključno jer svatko zna kako koristiti AI, a nitko ne zna kamo ona ide. Što se umjetna inteligencija više razvija, to moramo biti ljudskiji i humaniji da bismo dodali vrijednost”, zaključuje.