Državni statističari potvrdili su preliminarnu procjenu srpanjske inflacije od prije dva tjedna: cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju kućanstava treći mjesec zaredom pale su na mjesečnoj razini (u srpnju za 0,2 posto) i usporile rast na godišnjoj.

Godišnja stopa svedena je na 3,9 posto, a to usporavanje rezultat je utjecaja tekućih pritisaka i baznih učinaka koji su naročito izraženi kod cijena hrane (poskupljenje u lanjskom srpnju).

Prema harmoniziranom indeksu (HICP), koji uključuje i potrošnju stranih turista, a koristi se kao mjera inflacije u usporedbama s ostalim članicama EU, godišnji rast cijena usporio je s 4,2 na 3,6 posto.

Politika cijena

Osim što više nismo na/pri samom vrhu ljestvice eurozone, u njezinu ostatku inflacija u srpnju je blago ubrzala (s 2,8 na 2,9 posto), pa se i inflacijski raskorak smanjio; sad smo “samo” 0,7 postotnih bodova iznad prosjeka.

Od glavnih skupina dobara i usluga prema kategorizaciji DZS-a, srpanjskom mjesečnom padu najviše su pridonijela sezonska sniženja odjeće i obuće (pad cijena 13%). I najveći mjesečni rast sezonske je naravi: kod Restorana i usluga smještaja cijene su nakon lipanjskih +2,2 posto u srpnju porasle za prosječno 3,4 posto. I na godišnjoj razini su ubrzale rast, s 5,8 na 6,3 posto, ali on je i dalje manji nego kod ukupnih usluga koje su trenutačno na +8,5 posto.

Ostaje primijetiti i da je prosječan godišnji rast cijena u ugostiteljstvu i smještaju u prvih sedam mjeseci bio 6,2 posto naspram 8,9 u isto vrijeme lani. Usto, u usporedbi s turističkim konkurentima s juga EU godišnji je rast tih cijena u Hrvatskoj sredinom godine (prema HICP-u, 4,9 posto) bio niži u odnosu na npr. Grčku, Cipar i Španjolsku (8,9 odnosno 6,4 i 5,3 posto). To bi moglo biti i signal da se u pogledu cjenovne konkurentnosti turizma više-manje držimo lanjskih pozicija u odnosu na glavne konkurente.

Nakon što je razina cijena tih usluga od 2022. do 2024. kod nas porasla s 84 na 95 posto prosjeka EU, u ostatku Unije one su u 2025. rasle brže, što nas je vratilo ispod 90 posto (na 89,6) prosjeka svih članica.To znači da smo i dalje među skupljim destinacijama na Mediteranu, ali važan je i smjer cjenovne konkurentnosti.

Potreba za korjenitom promjenom

Nakon energetskih šokova, tvrtke traže veću kontrolu nad troškovima

Tržište rada i obrazovanje

Karijera više ne počinje nakon diplome

Veći promet i više računa

Kako bilo, u špici turističke 2026. podaci o fiskalizaciji sugeriraju solidne pokazatelje prometa u krajnjoj potrošnji. Od početka srpnja do 13. kolovoza u kafićima, restoranima i drugim oblicima pripreme i usluživanja hrane i pića u (cijeloj) Hrvatskoj bilježi se 6,8 posto veći broj izdanih računa nego lani, a 1,32 milijarde eura evidentiranog prometa znači nominalno povećanje za 10,8 posto.

U pružanju smještaja u tih je nepunih mjesec i pol kroz fiskalne blagajne prošlo 1,11 milijardi eura ili 14,8 posto više prometa nego lani, uz 6,2 posto više računa. Razlika postotnog rasta dijelom se pripisuje rastu cijena, ali može odražavati i veći prosječan broj noćenja po računu. Istodobno, promet u trgovini na malo u RH od početka srpnja do 13. kolovoza premašio je 4,43 milijarde, što je međugodišnji porast za sedam posto, a ostvaren je na 3,1 posto više izdanih računa.

Osjetno manja postotna razlika kod broja računa i prometa u maloprodaji odražava sporiji rast cijena dobara, pa i onih koji u turističkoj potrošnji čine značajan dio. To naročito vrijedi za supermarkete i hipermarkete ili tzv. nespecijalizirane prodavaonice pretežito hranom, pićem i duhanom. Tako su npr. cijene kod Hrane i bezalkoholnih pića nakon blagog lipanjskog pada u srpnju veoma malo porasle (za 0,4 posto), ali u godišnjoj usporedbi su nakon usporavanja rasta (na 1,4% u svibnju te 0,8 u lipnju) u srpnju u prosjeku bile na približno istoj razini kao godinu prije ili simboličnih 0,1 posto niže nego u srpnju 2025.