U približno dva i pol mjeseca od prvih najava Vladina paketa mjera predstavljenih kao “mjere antiinflacijske politike” u široj javnosti najviše su prašine digli sastojci tog paketa koji se odnose na porezne promjene.Oni vezani uz proračunsku disciplinu i usporavanje rasta državne potrošnje uglavnom su izazvali reakcije sindikata zaposlenih u javnom sektoru koji su nezadovoljni planom zamrzavanja postojeće razine proračunskih prava do kraja prvog kvartala 2027., što znači ostajanje u okvirima već ranije utanačena tri koraka povećanja plaća za ovu godinu (1 + 1 + 1 posto).

Bez javnih podataka

Najveći fiskalni učinak u okviru tog paketa u Vladi su procijenili upravo za mjere koje se odnose na proračunsku disciplinu. Na nizu proračunskih stavki, kako je rekao potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić, adresirane su uštede u iznosu od ukupno 1,3 milijarde eura ili čak 1,4 posto BDP-a. Od toga se na preusmjeravanje financiranja iz proračuna na europske izvore odnosi oko 200 milijuna, dok se preostalih 1,1 milijardu ušteda predviđa na raznim pozicijama, od materijalnih i financijskih rashoda do transfera i investicijske potrošnje.

Tolike uštede u tada preostalih oko sedam mjeseci kod dijela kritičara izazvale su komentare kako je misija “antiinflacijskih” mjera više “spašavanje proračuna”, odnosno nastojanje da se deficit opće države zadrži u okvirima tzv. Maastrichtskim kriterijima definiranih tri posto BDP-a nego što je to borba s inflacijom. Ministar je pak tvrdio da će deficit ostati u granicama tri posto BDP-a, kao i da je zadovoljan izvršenjem proračuna u prvih pet mjeseci, ali je “u uvjetima geopolitičkih napetosti i energetskog šoka poželjno jačati fiskalnu poziciju”.

Kako se puni državni proračun, javno dostupnih podataka za 2026. na stranicama Ministarstva financija nema. Okvirna slika fiskalnog položaja koja je nedavno objavljena na Eurostatu za države članice EU odnosi se na opću državu i prvo tromjesečje, a ona je bila na tragu pogoršanja fiskalnog položaja koji traje već nekoliko proteklih godina i koji se 2025. očitovao u graničnom deficitu od tri posto BDP-a.

Ipak, na stranicama Ministarstva odnedavno su dostupni nešto svježiji podaci o dinamici izvršenja planiranih rashoda državnog proračuna. Prema njima, sredinom godine ukupni su rashodi bili na nepunih 19 milijardi eura, što u odnosu na cjelogodišnji plan predstavlja 47,6 posto. Znači li to da se na tragu ušteda predviđenih Vladinim paketom mjera s potrošnjom već malo ciljano prikočilo, teško je reći.

U svakom slučaju, zamjetno je da je tempo proračunske potrošnje na tekućim rashodima, odnosno redovnom poslovanju, brži nego kod onih koji se odnose na ulaganja ili točnije na tzv. rashode za nabavu nefinancijske imovine. Naime, izvršenje po proračunskim korisnicima sugerira da je tekuća potrošnja na kraju lipnja bila 12 posto ili dvije milijarde eura veća nego u istom lanjskom razdoblju, što je u odnosu na plan za (cijelu) 2026. približno 50 posto.

Nije nužno podbačaj

Nasuprot tome, za nabavu nefinancijske imovine realizirano je 818 milijuna eura rashoda, što u odnosu na usporedivo lanjsko razdoblje predstavlja povećanje za 31 posto ili oko 194 milijuna eura, ali u odnosu na cjelogodišnji plan za ovu godinu (nešto više od tri milijarde eura) to znači da je realizacija sredinom godine bila na manje od 27 posto.

Relativno nizak postotak realizacije kod te kategorije rashoda ne znači nužno “podbačaj” jer je kod investicija sezonalnost i dinamika projekata u pravilu mnogo izraženija nego kod tekućih rashoda poput plaća, mirovina, socijalnih naknada, energije te materijalnih troškova i ostalih redovitih rashoda.

Vrhunski stručni tim

Od ordinacije s jednom stomatološkom stolicom do centra za najzahtjevnije dentalne zahvate

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

No, isto tako je uobičajena i pojava da u situacijama kad se želi zauzdati deficit u određenim okvirima prvo “žrtvuje” tempo ulaganja, odnosno investicija. Izravni proračunski rashodi za stjecanje i povećanje nefinancijske imovine nisu, doduše, obuhvatom isto što i ukupne investicije (one se dijelom financiraju i kroz kapitalne pomoći), ali oni se uglavnom lakše prikoče ako to nalaže potreba za fiskalnom konsolidacijom.