Plaće u Hrvatskoj i dalje rastu i nominalno i realno, tj. prilagođeno za inflaciju, iako tempo njihova rasta usporava. Posljednji dostupni statistički podaci o plaćama zaposlenih u pravnim osobama odnose se na isplate za svibanj, a prema njima iznos prosječne od 1552 eura neto u odnosu na isti mjesec prošle godine predstavlja nominalno povećanje za sedam, a realno za 1,7 posto.

U prilog usporavanju govori pak i podatak da je u prvih pet mjeseci prosječna neto plaća iznosila 1540 eura, što je naspram istog lanjskog razdoblja više za 7,8 posto nominalno i oko 2,4 posto realno.

U slučaju medijalne plaće, prema kojoj je polovini zaposlenih neto isplaćeno za svibanj 1324 eura ili manje, a drugoj polovini više od tog iznosa, godišnji porast je nešto veći nego kod prosječne. U odnosu na isti mjesec 2025. nominalno je povećana za 8,3 posto, a gleda li se od početka godine međugodišnji rast medijana neto plaće je s krajem svibnja na oko 8,6 posto.

Bruto brže raste od neta

No, zajedničko i prosječnoj i medijalnoj plaći je da bruto iznosi u godišnjim usporedbama bilježe nešto veći rast nego neto. Svibanjska prosječna bruto plaća 2026. ove je godine od lanjske nominalno veća za 7,9 posto, a s obzirom na inflaciju njezina je kupovna moć porasla 2,6 posto, dok za prvih pet mjeseci ta povećanja iznose 8,8 (nominalno) odnosno četiri posto (realno). Kad je riječ o medijalnoj plaći, ona je u pet mjeseci ove godine povećana za gotovo 10 u brutu, naspram 8,6 porasta neto iznosa.

Ta razlika prisutna je već nekoliko godina i upućuje na relativno povećano porezno opterećenje plaća, što je prije svega povezano s pitanjem usklađivanja visine osnovnog osobnog odbitka s inflacijom, kao i prilagodbi granice poreznih razreda za primjenu niže/više stope poreza na dohodak. Ukratko, dio onih s (naj)nižim plaćama koji nisu bili u poreznim škarama s povećanjem plaće su u njih ušli, a u nešto manjoj mjeri je dio onih s većim plaćama zakvačila i viša stopa.

Zato su s prvim najavama posljednjeg paketa mjera tzv. antiinflacijske politike Vlade – u okviru kojih su od 2027. predviđene i promjene u poreznom sustavu različita predznaka u smislu utjecaja na inflaciju – u javnosti počela i propitivanja što je s osobnim odbitkom za iduću godinu. Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić s tim u vezi zasad daje pitijske odgovore. Nije najavio, ali ni otklonio mogućnost da se Vlada na jesen, uoči izrade prijedloga državnog proračuna, odluči za povećanje osnovnog odbitka. Zadnji put on je povećan krajem 2024. za 2025., i to s 560 na 600 eura, koliko iznosi i za ovu godinu.

Realno bi bilo očekivati da se osnovni odbitak, nakon što mu je iznos nepromijenjen dvije godine, a inflacija je u tom razdoblju i dalje povišena, za 2027. godinu poveća. No, ministar Ćorić ostaje pri odgovoru da će se odluka o tome donijeti nakon analize ekonomskih pokazatelja za prva tri kvartala na kojima počivaju i makroekonomske projekcije na temelju kojih se rade i planovi proračunskih prihoda i rashoda. Prijašnjih godina su u vezi s porezima s jeseni obično na stolu bili i neoporezivi primici, a ostaje vidjeti hoće li i u tom dijelu biti povećanja limita.

AI platforma

‘Tko ne prati ritam promjena, propada. Mi smo odlučili prilagoditi se’

Vrhunski stručni tim

Od ordinacije s jednom stomatološkom stolicom do centra za najzahtjevnije dentalne zahvate

Masovna primjena

Ukupni iznosi neoporezivih isplata koje poslodavci isplaćuju povrh samih plaća svojim zaposlenicima iz godine u godinu rastu, a tako bi moglo biti i ove godine. Prema evidenciji Porezne uprave, lani je iznos tih isplata na temelju tzv. JOPPD obrazaca premašio 2,93 milijarde eura, što je u odnosu na godinu prije bilo povećanje za nešto manje od 11 posto. U prvih šest mjeseci ove godine, pak, neoporezivo je povrh plaća isplaćeno 1,34 milijarde eura.

Iako je to manje od polovice cjelokupnog lanjskog iznosa, zbog dinamike tih isplate kroz godinu izgledno je da će i ove godine one prisnažiti plaćama nominalno više nego lani. Jer, obično su unutar godine daleko najizdašnije takve isplate u zadnjem kvartalu (prigodne blagdanske te nagrade za rezultate rada na isteku poslovne godine) po na koji je posljednjih godina otpadalo i 40-ak posto ukupnih isplata u godini.

Na tom tragu su i DZS-ovi podaci vezani uz plaće. U pravnim je osobama uz svibanjske plaće u prosjeku po zaposlenom neoporezivo isplaćen 121 euro. Za toliko je efektivno bila veća isplata. Doduše, to je kratkoročni benefit koji kroz dugotrajniju praksu znači manje uplate mirovinskih doprinosa, a onda i utjecaj na mirovine, pa je prevladavajuće mišljenje da bi bilo poželjnije da se primanja zaposlenih povećavaju sustavnim poreznim rasterećenjem rada. No, zasad su različite kategorije neoporezivih isplata porezno isplativ način stimuliranja zaposlenika koji se primjenjuje prilično masovno.

U prvih pet mjeseci prosječan mjesečni neoporezivi primitak povrh plaće iznosio je 133 eura po zaposlenom u poduzećima, što je u odnosu na lani 8,6 posto više. Računaju li se samo oni kojima su takvi primici doista isplaćivani, mjesečno im je isplaćivano blizu 200 eura, odnosno 7,2 posto više no lani.