U tri od četiri glavne komponente inflacije u Hrvatskoj cijene su tijekom srpnja porasle, ali ukupno su u odnosu na lipanj bile 0,2 posto niže.

Usluge su u prosjeku poskupjele za 1,5 posto, a energija te hrana, piće i duhan po 0,4 posto. No, ta povećanja poništio je tripostotni pad cijena neprehrambene industrijske robe.

Uvozni i domaći faktori

Blagi mjesečni pad u kombinaciji s povoljnim, tzv. baznim učinkom rezultirao je osjetnim usporavanjem godišnje stope. Prema prvoj procjeni državnih statističara, s lipanjskih 4,5 posto u srpnju se inflacija spustila na 3,9 posto, a u prvih sedam mjeseci prosječno je iznosila 4,5 posto.

To je prvi put od veljače da je skliznula ispod četiri posto, a prošli je mjesec bio treći zaredom u znaku usporavanja. To, međutim, ne vrijedi za usluge; kod njih je inflacija ojačala s lipanjskih 8,1 na 8,5 posto. Istodobno je kod hrane, pića i duhana rast cijena sveden na samo 0,5 posto (sa 1,8%) i doprinos te komponente inflaciji trenutačno je samo 0,2 postotna boda. I energenti za kućanstava u godišnjim su usporedbama usporili – s 13,2 na 12,2 posto. No, uz toliko poskupljenje, a s obziorm na 15-16 posto udjela u strukturi potrošnje, ona je “zaslužna” za gotovo polovinu (ili 1,9 bodova) trenutačne razine inflacije.

Neizvjesnosti oko trajanja sukoba na Bliskom istoku i pratećih poremećaja opskrbe i cijena (ponajprije energenata) uglavnom se smatraju i glavnim rizikom u nastavku godine. U pogledu cijena goriva Vladi se od ovoga mjeseca donekle povećava manevarski prostor za interveniranje s osnove europskog dijela trošarine, za što je, prema riječima potpredsjednika Vlade i ministra financija Tomislava Ćorića, ishođeno odobrenje Bruxellesa.

Što se tiče domaćih čimbenika, podsjetio je na neke od mjera iz posljednjeg Vladina paketa, poput zamrzavanja cijena javnih usluga koje određuju državna upravna tijela i poduzeća, kao i na kočnice na državnoj potrošnji. Ističe i preventivni karakter plana oporezivanja tzv. prekomjernih marži za velika i srednja poduzeća, no je li već najava od prije dva mjeseca dala rezultata, teško je reći.

Inflacijski jaz na 0,7 bodova

Prema harmoniziranom indeksu (HICP) koji se koristi u usporedbama s ostatkom EU-a, slika izgleda nešto bolje. Više nismo pri samom vrhu ljestvice eurozone. Trenutačno višu stopu imaju četiri članice: Bugarska, Španjolska, Cipar i Litva.

Prema “flash” procjeni, u eurozoni je ona u srpnju blago ubrzala (s 2,8 na 2,9%), a u RH usporila s 4,2 na 3,6 posto. Dakle, inflacijski jaz smanjio se s 1,4 na 0,7 postotnih bodova. “Pozitivan trend jasan je i ohrabrujući”, kaže Ćorić, uvjeren da ćemo se na razinu prosjeka eurozone svesti u prvom kvartalu 2027.

Vrhunski stručni tim

Od ordinacije s jednom stomatološkom stolicom do centra za najzahtjevnije dentalne zahvate

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji