Dob za odlazak u mirovinu u Europskoj uniji mogla bi se u idućim desetljećima znatno povećati. Prema analizi Euronewsa, temeljenoj na izvješću OECD-a Pensions at a Glance 2025, prosječna dob za umirovljenje muškaraca u EU-u trebala bi porasti sa sadašnjih 64,7 na 66,7 godina, dok bi se za žene povećala sa 64 na 66,4 godine.

Oko dvije trećine europskih zemalja prema sadašnjim bi pravilima trebalo povećati dob za odlazak u mirovinu za muškarce, dok se povećanje za žene očekuje u približno tri četvrtine promatranih država.

Euronewsova analiza podataka za 32 zemlje pokazuje da bi se dob za mirovinu muškaraca mogla povećati u 21 zemlji, a za žene u njih 24.

Usporedba se odnosi na osobe koje su otišle u mirovinu 2024. godine i one koje su iste godine, u dobi od 22 godine, ušle na tržište rada, uz pretpostavku da će imati neprekinutu karijeru. Ta bi skupina u mirovinu odlazila uglavnom krajem 2060-ih.

OECD navodi da je povećanje dobi za odlazak u mirovinu i dalje jedna od najčešćih mjera kojima države nastoje poboljšati financijsku održivost mirovinskih sustava, a da pritom ne smanjuju iznose mirovina.

Druga mogućnost bila bi povećanje doprinosa ili smanjenje mirovinskih primanja, upozorava se u izvješću.

Gdje muškarci danas najranije, a gdje najkasnije odlaze u mirovinu?

Prema podacima OECD-a za 2024. godinu, najviša redovna dob za odlazak muškaraca u mirovinu iznosi 67 godina, i to u Danskoj, Norveškoj, Islandu i Nizozemskoj. Prosjek Europske unije iznosi 64,7 godina.

Turska pritom znatno odskače od ostalih zemalja jer muškarci ondje prema sadašnjim pravilima mogu u mirovinu već sa 52 godine.

Tržište nekretnina

Najteže je pronaći zemljište koje ima smisla razvijati, i ono koje izgleda savršeno često skriva ograničenje

Vrijednost vozila

Dugoročna pouzdanost postaje jedan od ključnih kriterija pri izboru automobila

Sljedeću najnižu dobnu granicu, od 62 godine, imaju Grčka, Slovenija i Luksemburg.

Među pet najvećih europskih gospodarstava Njemačka ima najvišu dob za umirovljenje muškaraca, od 66,2 godine, dok je najniža u Francuskoj, gdje iznosi 64,3 godine.

U kojim bi zemljama muškarci mogli raditi do 70. godine?

Muškarci koji su 2024. godine ušli na tržište rada s 22 godine prema projekcijama bi u Europskoj uniji u mirovinu odlazili u prosjeku sa 66,7 godina, odnosno oko 2069. godine.

Najvišu dobnu granicu mogla bi imati Danska, gdje bi muškarci u mirovinu odlazili tek sa 74 godine.

U Estoniji bi dob za odlazak u mirovinu mogla dosegnuti 71 godinu, dok bi u Italiji, Nizozemskoj, Švedskoj i na Cipru muškarci mogli raditi do 70. godine.

Najniža projicirana dob za odlazak muškaraca u mirovinu ostala bi u Sloveniji i Luksemburgu, gdje bi iznosila 62 godine.

Među najvećim europskim gospodarstvima najvišu bi dob za mirovinu mogla imati Italija, s 70 godina, zatim Ujedinjeno Kraljevstvo sa 68 te Njemačka sa 67 godina.

U Francuskoj i Španjolskoj muškarci bi, prema tim projekcijama, u mirovinu odlazili sa 65 godina.

Najveći rast očekuje se u Turskoj

Najveće povećanje dobi za odlazak muškaraca u mirovinu očekuje se u Turskoj, i to za čak 13 godina, sa sadašnje 52 na 65 godina.

U Danskoj bi se dobna granica mogla povećati za sedam godina, dok se u Estoniji, Italiji, Slovačkoj i na Cipru očekuje rast od najmanje pet godina.

U Švedskoj bi se dob za mirovinu mogla povećati za četiri godine, na 70, a u Grčkoj također za četiri godine, na 66.

U Nizozemskoj bi se mogla povećati za tri godine, na 70, a u Finskoj za tri godine, na 68.

Povećanje od najmanje dvije godine očekuje se i u Portugalu i Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje bi se u mirovinu išlo sa 68 godina, kao i u Češkoj, Rumunjskoj i Belgiji, gdje bi dobna granica mogla dosegnuti 67 godina.

U Njemačkoj i Francuskoj povećanje bi bilo manje od jedne godine, dok bi u nekoliko drugih zemalja dob za umirovljenje ostala nepromijenjena.

Gdje će žene najkasnije odlaziti u mirovinu?

Kada je riječ o ženama, Danska, Nizozemska, Island i Norveška danas imaju najvišu dob za odlazak u mirovinu, od 67 godina.

Prosjek Europske unije iznosi 64 godine.

Turska ima uvjerljivo najnižu dob za umirovljenje žena, od 49 godina, dok je na drugom mjestu Poljska, gdje žene mogu u mirovinu sa 60 godina.

Žene koje su 2024. godine ušle na tržište rada s 22 godine prema projekcijama bi u EU-u odlazile u mirovinu u prosjeku sa 66,4 godine, odnosno 2,4 godine kasnije od žena koje su se umirovile 2024.

Kao i kod muškaraca, Danska bi imala najvišu buduću dob za odlazak žena u mirovinu, od 74 godine.

U Estoniji bi ona mogla dosegnuti 71 godinu, u Italiji 70, a žene u Nizozemskoj, Švedskoj i na Cipru također bi mogle raditi do 70. godine života.

Najnižu dobnu granicu za žene unutar Europske unije i krajem 2060-ih trebala bi zadržati Poljska, sa 60 godina.

Među najvećim europskim gospodarstvima žene bi najkasnije odlazile u mirovinu u Italiji, sa 70 godina, a zatim u Ujedinjenom Kraljevstvu, sa 68.

U Njemačkoj bi dob za mirovinu žena mogla dosegnuti 67 godina, dok bi u Francuskoj i Španjolskoj iznosila 65 godina.

Ženama u Turskoj dobna granica mogla bi porasti za 14 godina

Zbog iznimno niske sadašnje dobi za umirovljenje žena, najveće povećanje očekuje se u Turskoj, gdje bi se dobna granica mogla povećati za 14 godina, sa 49 na 63.

U Italiji i Danskoj povećanje bi iznosilo sedam godina.

Znatno povećanje očekuje se i u Estoniji, za 6,3 godine, Slovačkoj za 5,8, na Cipru za pet, u Rumunjskoj za 4,8, Austriji za 4,5 te u Švedskoj i Grčkoj za po četiri godine.

U Španjolskoj bi dob za mirovinu žena ostala na 65 godina, dok bi u Njemačkoj i Francuskoj porasla za manje od jedne godine.

U Ujedinjenom Kraljevstvu očekuje se povećanje od dvije godine.

Starenje stanovništva pritišće mirovinske sustave

U pojedinim zemljama buduća dob za mirovinu ovisit će i o kretanju očekivanog životnog vijeka.

Danska bi, primjerice, mogla ublažiti sadašnje pravilo prema kojem se dob za odlazak u mirovinu povećava razmjerno rastu očekivanog životnog vijeka.

U tom bi slučaju buduća dobna granica bila niža od projiciranih 74 godine, navodi OECD.

Izvješće upozorava da će stanovništvo zemalja OECD-a u sljedećih 25 godina ubrzano starjeti.

Na svakih 100 osoba u dobi od 20 do 64 godine, broj stanovnika starijih od 65 trebao bi porasti s 33 u 2025. na 52 u 2050. godini.

Za usporedbu, 2000. godine na svakih 100 radno sposobnih stanovnika dolazile su 22 osobe starije od 65 godina.

Rast broja starijih osoba u odnosu na radno sposobno stanovništvo povećava pritisak na mirovinske sustave, pa će države u idućim desetljećima sve češće morati birati između duljeg radnog vijeka, viših doprinosa i nižih mirovina.

Izvor: Euronews, prema podacima iz OECD-ova izvješća Pensions at a Glance 2025.