Nedugo nakon što je prije nešto više od dvije godine preuzeo čelnu poziciju u Ministarstvu gospodarstva ministar Ante Šušnjar rekao je kako mu je jedan od glavnih ciljeva povećanje udjela industrije u bruto domaćem proizvodu (BDP). Pritom je posebno istaknuo djelatnosti s većom dodanom vrijednošću i povećanje udjela međunarodno razmjenjivih dobara.

Osam od 24 u plusu

U 2025. kao prvoj punoj godini mandata na kraju se i dogodio mali pomak u smjeru porasta udjela industrije, jer je nakon dvije godine pada njezina proizvodnja porasla – za 3,8 posto ukupno, odnosno za 5,2 posto u prerađivačkoj industriji. Iako do prije mjesec-dva ovogodišnja slika nije baš bila na tragu nastavka pozitivnog niza, u lipnju je industrijska aktivnost živnula i na isteku prvog “poluvremena” rezultat ipak ima pozitivan predznak.

Naime, još potkraj svibnja proizvodnja je u usporedbi s prošlom godinom bila u blagom, ali ipak padu koji se u svibnju produbio na -0,4 posto. No, u lipnju je volumen proizvodnje ukupno porastao za 5,3 posto, čime se petomjesečni “minus” od 0,4 posto prometnuo u toliki postotni rast na godišnjoj razini. Osim što smo sredinom godine dalje zapravo bliže nultoj stopi, ostaje primijetiti i da u prerađivačkom sektoru godišnji rast bilježi osam od 24 odjeljka prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti.

I na mjesečnoj razini i u godišnjim usporedbama u lipnju je najveći skok zabilježila proizvodnja električne opreme koja je u odnosu na svibanj povećana za više od 50 posto, a u odnosu na lanjski lipanj je gotovo udvostručena. Realno je pretpostaviti da taj skok u dobroj mjeri ima pečat proizvodne dinamike u grupi Končar (dio koje je npr. i Dalekovod).

Električna oprema ujedno se ističe i polugodišnjim rastom volumena proizvodnje (gotovo 28 posto). Unutar prerađivačke industrije u prvih šest mjeseci rastom se istaknula i proizvodnja cigareta odnosno duhanskih proizvoda kojih je do sredine godine proizvedeno gotovo 35 posto više nego lani. Usto, natprosječno je, za 16 posto, u odnosu na 2025. porasla i proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda.

S tim u vezi nedavno su iz Saponije kao jednog od važnijih reprezentanata te industrije najavili investicije koje će rezultirati značajnim povećanjem kapaciteta. Prvi čovjek osječke kompanije, Ivan Grbešić, nedavno je rekao kako su pokrenuli investicijski ciklus vrijedan 150 milijuna eura u Industrijskoj zoni Nemetin, pri čemu bi se prve dvije (od ukupno tri) faze ukupne vrijednosti 100 milijuna eura trebale okrenuti tijekom 2026.

U okviru prve faze planira se novi pogon za proizvodnju tekućih deterdženata i plastične ambalaže, s kojim će se, prema Grbešiću, proizvodni kapacitet povećati za 90 posto. U Osijeku je, pak, i Mlinar najavio investiciju u novu tvornicu koja će rezultirati udvostručenjem proizvodnih kapaciteta tamošnje proizvodnje bureka, a prema riječima čelnika kompanije Mladena Vebera, vrijednost tog ulagačkog projekta je 12 milijuna eura.

poslovna prednost

Više nije dovoljno biti jeftin: Tvrtke koje znaju pokazati što rade imaju prednost

Usavršavanje

Više od diplome: zašto se iskusni stručnjaci vraćaju na FER?

U vezi s novim proizvodnim kapacitetima, dio statistike industrijske proizvodnje i nešto prije će postati nova tvornica za proizvodnju srednjenaponskih i visokonaponskih kablova, investicija tvrtke TT Kabeli iz Širokog Brijega, vrijedna više od 40 milijuna eura. Unatoč tim ohrabrujućim primjerima, udjel industrije u strukturi hrvatskog gospodarstva je razmjerno nizak i nije realno očekivati da će se značajnije promijeniti u doglednoj budućnosti.

Kad je riječ o postojećim proizvodnim aktivnostima i statistici, polugodišnjem pozitivnom predznaku pridonijela je i prehrambena industrija kao pojedinačno najveća industrijska grana u Hrvatskoj. U prvoj polovini godine proizvodnja prehrambenih proizvoda ostvarila je međugodišnji rast volumena za 2,2 posto, čime je njezin udjel bio nešto manji od 17 posto, a kako je solidan rast zabilježen i u proizvodnji pića (5,3 posto), industrija hrane i pića trenutačno čine više od 21 posto ukupne proizvodnje.

Vanjska tržišta

Ipak, broj djelatnosti koje bilježe pad u odnosu na lani nešto je veći, a među njima je dvoznamenkast pad zabilježen kod naftnih derivata (-16 posto), računala i elektroničkih proizvoda (-18 posto) te namještaja, kojega je proizvedeno 10,8 posto manje nego lani.

Kako bilo, među analitičarima se uglavnom očekuje da će i u 2026. industrija zabilježiti rast, ali nešto skromniji nego prošle godine. “Proizvodnja bi trebala biti djelomično potpomognuta i postepenim jačanjem aktivnosti na vanjskim tržištima, prvenstveno kroz jačanje potrošnje na infrastrukturu i obranu u najvećem europskom gospodarstvu, Njemačkoj”, ističe Elizabeta Sabolek Resanović, analitičarka u Raiffeisen banci. S obzirom na još uvijek mnogo nepoznanica oko stvarne implementacije fiskalnih inicijativa, kaže, teško je ocijeniti konkretniji utjecaj tih mjera od kojih bi (ovisno o alokaciji sredstava) mogla imati koristi i domaća industrija.