Početak udarnog dijela turističke godine uglavnom je i vrijeme kad krenu “brojenja” gostiju, parcijalna procjenjivanja kakva je popunjenost kapaciteta, s kakvim se cijenama suočavaju turisti te što je s izvanpansionskom potrošnjom.

Posljednjih nekoliko godina ta je zanimacija nešto češće nego prije praćena i svojevrsnim defetizmom i predskazivanjima rezultatskog podbačaja.

Fokus na cijene

Nakon nešto slabijih lipanjskih brojki, ministar turizma i sporta Tonči Glavina ovih je dana komentirajući prve signale udarnog dijela turističke 2026. rekao kako “itekako možemo biti zadovoljni jer u ovom glavnom dijelu godine ključni parametri i podaci pokazuju da smo na istom prometu kao i prošle godine”.

No, dodao je da je dobar dio glavnog dijela sezone tek pred nama, a tek po njegovu završetku moći će se govoriti o ostvarenjima. Ova godine svakako je dosta izražen fokus na cijene. Prema nedavno objavljenom Eurostatovu godišnjem usporednom pregledu razine cijena dobara i usluga za potrošače, Hrvatska je u kategoriji Restorana i hotela lani bila na 89,6 posto prosjeka Europske unije, dok je, primjerice, još 2022. bila na 84 posto.

Podaci za 2025. sugeriraju i da su te usluge kod nas uglavnom bile nešto skuplje nego u ostatku mediteranske konkurencije. Ispred nas su razinama cijena bile npr. Malta, Italija i Francuska, dok su nešto niže razine cijena zabilježene u Portugalu, Španjolskoj, Grčkoj i Cipru, ali i susjednoj Sloveniji. No, ostaje primijetiti i da su, prema Europskom statističkom uredu, prošle godine u ostatku EU cijene restorana i hotela u prosjeku porasle više nego u Hrvatskoj, jer smo 2024. bili dosegnuli čak 95 posto prosjeka Unije.

U protekle dvije godine za domaći turizam udarni ljetni kvartal bilježio je blagi pad deviznog priljeva od gostiju iz inozemstva, ali u konačnici je, zahvaljujući rezultatima u pred- i posezoni, on i lani povećan. Doduše, nominalno povećanje za oko 300 milijuna ili manje od dva posto (na 15,3 milijarde) u realnim terminima značilo je blagi pad. Kad je riječ o cijenama, posljednji podaci DZS-a kažu da su cijene ugostiteljskih i usluga smještaja u lipnju u prosjeku porasle za 2,2 posto na mjesečnoj razini, a u odnosu na lanjski lipanj povećane su za 5,8 posto.

Lani u lipnju je i godišnji i mjesečni porast cijena bio veći (8,5 posto godišnji, a 2,5 posto mjesečni). To zacijelo govori ponešto i o opreznijoj cjenovnoj politici i prilagodbama nekim ovogodišnjim obilježjima potražnje, među kojima su učestalija čekanja “last minute” ponuda i pažljivija uspoređivanja cijena, a više je i rezerviranja smještaja s mogućnošću besplatnog otkazivanja.

vrhunska prilika

Tražite zemljište za posao ili investiciju? Ovaj grad upravo ga je stavio na prodaju

loše spavanje

Ako se budite umorni, možda je vrijeme da promijenite ono na čemu spavate

U komentiranjima turističke potrošnje uglavnom se čuju anegdotalne ocjene, neki su zadovoljni, neki se žale. A što u tom pogledu kažu podaci o fiskalizaciji u krajnjoj potrošnji? Prema evidenciji Porezne uprave, u 26 dana srpnja, tj. od početka mjeseca pa do početka ovog tjedna u sedam županija koje su dijelom ili u cijelosti na Jadranu, ugostitelji su zabilježili više od 568 milijuna eura prometa, odnosno za 60-ak milijuna ili 11,7 posto više nego u usporedivom razdoblju lani, a toliki rast prometa ostvaren je na 8,7 posto većem broju računa.

Na području Splitsko-dalmatinske i Istarske županije, u kojima su kroz fiskalne blagajne prošli najveći iznosi računa ugostiteljskih objekata (162,5 i 100,8 milijuna) u usporedbi s prošlom godinom prometi su od lanjskih veći za više od 14 posto, pri čemu je i povećan i broj računa (za nepunih 9 odnosno 15 posto). Najmanji međugodišnji rast u srpnju su ostvarili ugostitelji Zadarske županije (manje od 6 posto), a postotno je najviše (za 23 posto) porastao fiskalizirani promet u Ličko-senjskoj, i to na 14 posto više izdanih računa.

Lideri Split i Istra

Istodobno, poduzetnici u djelatnosti pružanja smještaja u jadranskim županijama prijavili su oko 582 milijuna eura fiskaliziranog prometa, što je za 15-ak posto više nego lani u 26 dana srpnja (s nepunih 506 milijuna). Pritom su ove godine izdali više od četiri milijuna računa ili oko 5,7 posto više no lani. Rastom i u smještaju prednjači Ličko senjska županija koja bilježi visok dvoznamenkasti rast i prometa i broja računa.

No, daleko najveći promet u tri i pol tjedna ovog mjeseca zabilježili su iznajmljivači na području Istarske županije, s evidentiranih 228 milijuna eura ili 12,7 posto više no lani, i to na 3,5 posto većem broju računa. U Splitsko-dalmatinskoj županiji u smještaju je ostvareno više od 107 milijuna (+17 posto) uz pet posto više računa. Samo u Dubrovačko-neretvanskoj i Šibensko-kninskoj županiji u pružanju usluga smještaja međugodišnji rast prometa u srpnju se ne mjeri dvoznamenkastim stopama, ali je tek malo niži od deset posto.