Rast cijena goriva ne treba promatrati kao kratkotrajan poremećaj jer se kraj energetskoj krizi zasad ne nazire, upozorio je Dražen Jakšić, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar gostujući u programu N1. Cijene energenata i dalje snažno ovise o geopolitičkim kretanjima, dok državne mjere kojima se ublažavao udar na građane dugoročno nisu održive.

Oči uprte u Tursku

Cijena plina divlja, Petrokemija opet tone u ‘crveno’

„Bilo je jasno da su mjere dobre kratkoročno, ali da dugoročno ne mogu izdržati. Trošak za državu postaje prevelik i u jednom trenutku njezin se udio mora smanjiti“, rekao je Jakšić.

Na svjetskim tržištima ponuda nafte je manja, a uz približno jednaku potražnju to gura cijene prema gore. Hrvatska, međutim, prema njegovim riječima ima zadovoljavajuće rezerve u skladu s europskim pravilima pa opskrba zasad nije upitna.

„Od početka krize nije bila problem dostupnost goriva, nego njegova cijena. To će se na kraju morati uravnotežiti manjom potražnjom i manjom potrošnjom“, istaknuo je.

Kratkoročno građani mogu uštedjeti manjim korištenjem automobila i češćim odabirom javnog prijevoza ili drugih alternativa. Dugoročno rješenje Jakšić vidi u elektrifikaciji, odnosno prelasku na električna vozila, dizalice topline i druge sustave koji ne ovise o fosilnim gorivima.

Hrvatska je pritom, kaže, dobro pozicionirana kada je riječ o obnovljivim izvorima. Velik dio proizvodnje tradicionalno dolazi iz hidroelektrana, posljednjih godina snažno su rasli kapaciteti vjetroelektrana, a solarne elektrane ubrzano ih sustižu. Ipak, zbog ovisnosti sunca i vjetra o vremenskim uvjetima, trebat će ulagati i u baterije te jačanje elektroenergetske mreže.

Jakšić smatra da će važnu ulogu imati i nuklearna energija, koja se nakon godina zastoja ponovno vraća u europske planove.

„Nuklearne elektrane mogu pokrivati baznu potrošnju jer rade kontinuirano, dok su obnovljivi izvori promjenjivi. Sigurno postoji prostor i za tu tehnologiju u hrvatskom energetskom sustavu“, rekao je.

vrhunska prilika

Tražite zemljište za posao ili investiciju? Ovaj grad upravo ga je stavio na prodaju

loše spavanje

Ako se budite umorni, možda je vrijeme da promijenite ono na čemu spavate

Na cijeli sustav dodatno utječu klimatske promjene. Suše i promjene količine padalina utječu na hidroelektrane, visoke temperature povećavaju potrošnju za hlađenje, a niski vodostaji mogu ograničiti rad termoelektrana i nuklearnih elektrana.

Poseban rizik predstavlja nadolazeća zima. Skladišta se sada pune plinom nabavljenim po višim cijenama nego lani, a taj će se trošak, bez snažnije državne intervencije, preliti na potrošače.

„Očekuje nas skuplja zima. Plin koji se sada sprema u skladišta skuplji je nego prošle godine i to će se na neki način morati odraziti na krajnje potrošače“, zaključio je Jakšić.