Raiffeisen Bank International (RBI) potvrdio je kako nakon isteka zakonskog roka za povlačenje prihvata javne ponude 23. srpnja u 17 sati, nije zaprimljen nijedan zahtjev za povlačenje prethodno deponiranih dionica, što znači da je RBI ostvario minimalni prag od 55 posto koji je postavio kao uvjet uspješnosti svoje javne ponude.

Prema posljednje objavljenim podacima, javnu ponudu Raiffeisen Bank International AG prihvatili su dioničari koji predstavljaju 55,58 posto dionica relevantnih za izračun minimalnog praga uspješnosti ponude, odnosno ukupno 10,720.331 dionica Addiko banke, uključujući 1,878.167 dionica u vlasništvu Alta Grupe.

Neugodan poraz Brodnjaka

Razdoblje prihvaćanja ponude traje do 29. srpnja u 17 sati, nakon čega se očekuje objava rezultata javne ponude. RBI je potvrdio kako nakon isteka zakonskog roka za povlačenje prihvata javne ponude nije zaprimljen nijedan zahtjev za povlačenje prethodno deponiranih dionica, što znači da je RBI ostvario minimalni prag od 55 posto koji je postavio kao uvjet uspješnosti svoje javne ponude.

Poraz NLB-a je za grupaciju koju vodi Blaž Brodnjak tim neugodniji zna li se da je NLB ponudio 37 eura po dionici Addiko banke, umanjeno za buduće isplate dividendi, kao dio svoje dvostruko povećane ponude, a što je znatno više od ponude RBI-a. Predstavlja premiju od 39,6 posto u odnosu na konkurentsku ponudu RBI-a od 26,5 eura po dionici.

NLB je nedavno snizio prag uspješnosti ponude sa 75 posto na 50 posto i jednu dionicu, no ni taj manevar nije im urodio plodom. Još teže po NLB, ove su godine skupili manje od 30 posto dionica Addika, a prije dvije godine, po znatno nižoj ponudi imali su 36,39 posto.

NLB i RBI natječu se za Addiko Bank prvenstveno zato što bi njezino preuzimanje omogućilo RBI-ju povratak na slovensko tržište, s kojeg je otišao prije nekoliko godina nakon zatvaranja sjedišta u Mariboru. NLB, u međuvremenu, želi iskoristiti akviziciju za širenje svoje prisutnosti u regiji i, prije svega, ulazak na hrvatsko bankarsko tržište, jedino tržište gdje još uvijek nema poslovnica.

Prema informacijama mariborskih Večeri, NLB je u proteklih pet godina također pokušavao, neformalnim kanalima, dobiti bankarsku dozvolu koju izdaje Hrvatska narodna banka. Međutim, čini se da ti napori nisu dobili podršku vlade Andreja Plenkovića ni HNB-a.

Neće na hrvatsko tržište

Eventualni ulazak NLB-a na hrvatsko tržište izaziva dosta kontroverzi zbog tri desetljeća starog spora oko stare devizne štednje. Zbog toga smo ovih dana odaslali pitanja Hrvatskoj narodnoj banci o tome kako bi se postavili u toj hipotetskoj situaciji.

Pokreni nešto svoje

Ove dvije hrvatske inovacije mogle bi pomoći milijunima ljudi u budućnosti

AI platforma

‘Tko ne prati ritam promjena, propada. Mi smo odlučili prilagoditi se’

“Stjecanje kvalificiranog udjela (udio koji predstavlja 10 ili više posto u kapitalu ili glasačkim pravima) u kreditnim institucijama reguliran je Zakonom o kreditnim institucijama, pripadajućim podzakonskim aktima kao i EU regulatornim okvirom i smjernicama. Stjecanje kvalificiranog udjela u kreditnoj instituciji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj podliježe prethodnom odobrenju koje od trenutka ulaska Hrvatske narodne banke u Jedinstveni nadzorni mehanizam izdaje Europska središnja banka, a koja u postupku surađuje s Hrvatskom narodnom bankom. Hrvatska narodna banka nije u mogućnosti komentirati pojedinačne zahtjeve niti odluke o odobrenju ili odbijanju jer navedeno predstavlja supervizorski povjerljive podatke”, kaže se u odgovoru Poslovnom dnevniku.

Neslužbeno, ECB će prije eventualnog donošenja konačne odluke prethodno zatražiti mišljenje Hrvatske narodne banke.