Europska središnja banka (ECB) u četvrtak je zadržala važeće kamatne stope u eurozoni, upozorivši na izraženu neizvjesnost u procjenama inflacije zbog rata na Bliskom istoku i povećane rizike za gospodarski rast.

Interes

Ulagači oprezno ulaze u japanske državne obveznice

Kamatna stopa za refinanciranje banaka i dalje će iznositi 2,40 posto, kamata na prekonoćne depozite 2,25 posto, dok će komercijalne banke za prekonoćne pozajmice plaćati 2,65 posto.

ECB je na prethodnoj sjednici, 11. lipnja, prvi put od jeseni 2023. povisio kamatne stope, i to za četvrtinu postotnog boda, kako bi obuzdao inflaciju potaknutu rastom cijena energije zbog sukoba na Bliskom istoku.

Inflacija u eurozoni u lipnju je, prema podacima Eurostata, usporila na 2,8 posto, sa svibanjskih 3,2 posto, uz nešto blaži rast cijena energenata.

Energija je u lipnju bila 8,5 posto skuplja nego godinu ranije, nakon rasta od 10,8 posto u svibnju i travnju. Još u veljači inflacija je iznosila 1,9 posto, dok su cijene energije bile 3,1 posto niže nego godinu ranije.

Cijene energije snažno osciliraju, no njihovo je trenutačno kretanje približno u skladu s lipanjskim procjenama ECB-a.

Stručnjaci središnje banke tada su procijenili da bi rast cijena energije trebao dosegnuti vrhunac u trećem tromjesečju, kada bi energenti mogli biti 12,5 posto skuplji nego godinu ranije.

Za 2027. očekuju naglo usporavanje rasta cijena energije, potaknuto pojeftinjenjem energenata i visokom usporednom osnovicom iz 2026.

inovativan model

Superbakterije sve su veća prijetnja, a hrvatski znanstvenici nude novo rješenje

hrvatska tvrtka

U godinu dana morali su promijeniti sve – danas ih slijede i velike kompanije

Rast cijena od početka sukoba krajem veljače vjerojatno će inflaciju u eurozoni zadržati znatno iznad ciljane razine i tijekom prve polovice iduće godine. Nakon toga inflacija bi trebala slabjeti uz očekivano popuštanje energetskih pritisaka i sporiji rast cijena ostalih dobara.

„Neizvjesnost je i dalje jako izražena, a inflacija još ne odražava u potpunosti utjecaj energetskog šoka. Zato ćemo pozorno pratiti njegov intenzitet i trajanje te neizravne i sekundarne učinke“, priopćio je ECB.

Rizici za rast okrenuti prema dolje

Pokazatelji buduće gospodarske aktivnosti upućuju na to da će tempo rasta ostati skroman zbog energetskog šoka i neizvjesnosti koju donosi.

ECB upozorava da pretežu rizici koji bi mogli dovesti do slabijeg rasta nego što se trenutačno očekuje.

Prema osnovnom scenariju iz lipnja, gospodarstvo eurozone trebalo bi ove godine porasti 0,8 posto, a rast bi 2027. mogao ubrzati na 1,2 posto.

U slučaju snažnijeg i dugotrajnijeg energetskog šoka gospodarstvo bi ove i iduće godine moglo porasti samo oko 0,5 posto.

ECB ipak ocjenjuje da su srednjoročni temelji rasta ostali očuvani. Kao glavne pokretače navodi osobnu potrošnju, ulaganja u digitalne tehnologije, državna ulaganja u obranu i infrastrukturu te umjeren oporavak izvoza.

Prema procjenama Eurostata, gospodarstvo eurozone u prvom je tromjesečju smanjeno 0,2 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, nakon što je u prethodnom kvartalu poraslo za isti postotak.