Sve veći dio ulaganja u umjetnu inteligenciju financira se dugom. Američki tehnološki divovi Alphabet, Amazon, Meta Platforms, Microsoft i Oracle do kraja desetljeća uložit će čak 5,8 bilijuna dolara u podatkovne centre, računalne kapacitete i energetsku infrastrukturu potrebnu za razvoj umjetne inteligencije (AI), procjenjuje Goldman Sachs. Samo od početka ove godine te su kompanije prikupile oko 200 milijardi dolara izdavanjem korporativnih obveznica kako bi financirale najveći investicijski ciklus u povijesti digitalne ekonomije.

Što su ulaganja veća, to je veća i bojazan da AI neće ostvariti rast produktivnosti koji bi opravdao rekordne valuacije tehnoloških kompanija i njihovo sve veće zaduživanje. Najglasniji skeptici upozoravaju da AI infrastruktura prerasta u novi investicijski balon. Među njima je Ed Zitron čije se analize pomno prate u tehnološkom i financijskom svijetu. Zitron smatra da pitanje više nije hoće li, nego kada će OpenAI propasti.

Upozorenje BIS-a

“Njegov bi slom bio prijelomni trenutak – Lehman Brothers AI balona – događaj koji bi označio kraj jedne epohe, početak druge i otrijeznio sve koji su zahvaćeni ovom psihozom”, napisao je u svojoj analizi.

Ulagači sve više razlikuju pobjednike i gubitnike AI revolucije. Dionice kompanija koje ulažu desetke milijardi dolara u podatkovne centre i razvoj vlastitih AI modela pod pritiskom su zbog visokih troškova i neizvjesnog povrata na ulaganja, dok proizvođači poluvodiča i druge infrastrukture ostvaruju znatno bolje rezultate.

Takvu rotaciju potvrđuju i tržišni pokazatelji. Dok je indeks softverskih i uslužnih kompanija iz sastava S&P-a 500 ove godine izgubio 17 posto vrijednosti, Philadelphia Semiconductor Index porastao je čak 75 posto. Drugim riječima, tržište trenutačno više vjeruje tvrtkama koje prodaju “lopate” za AI revoluciju nego onima koje će na toj infrastrukturi tek morati dokazati održiv poslovni model.

Slična upozorenja sve češće dolaze i od međunarodnih financijskih institucija. Banka za međunarodna poravnanja (BIS), svojevrsna “banka središnjih banaka”, u svom najnovijem godišnjem gospodarskom izvješću objavljenom krajem lipnja, također je upozorila na neizvjesnost oko dugoročne održivosti sadašnjeg investicijskog vala povezanog s umjetnom inteligencijom. Uska grla u opskrbnim lancima i intenzivna tržišna utakmica mogli bi završiti prekomjernim ulaganjima, slično kao u prijašnjim tehnološkim ciklusima koji su završavali pucanjem investicijskih balona, ističe BIS.

Sve veći dio ulaganja financira se dugom, dok rekordno visoke razine javnog duga i sve veća uloga nebankovnih financijskih institucija povećavaju osjetljivost financijskog sustava. BIS upozorava da bi takva kombinacija mogla dovesti do snažnijih oscilacija na tržištima državnih obveznica i naglog zaoštravanja financijskih uvjeta.

Promo

U biznisu posljednjih godina stalna samo mijena jest. Kako izgraditi otpornost?

Pametno upravljanje

Više sustavnosti u linijskom prijevozu: učinkovita rješenja tvrtke ATRON za svakodnevno poslovanje

Fed, međutim, pokušava smiriti tržišta i poručuje da sadašnji AI investicijski val ne treba automatski uspoređivati s dot-com balonom s kraja prošlog stoljeća. Potpredsjednik američke središnje banke Philip Jefferson izjavio je 17. srpnja kako smatra da je malo vjerojatno da će nagli rast cijena dionica povezanih s umjetnom inteligencijom završiti poput procvata internetskih kompanija krajem 1990-ih, koji je nakon euforije završio spektakularnim slomom tržišta.

Prema njegovoj ocjeni, današnji investicijski ciklus odvija se u bitno drukčijem okruženju jer je financijski sustav znatno otporniji, bolje kapitaliziran i pod strožim regulatornim nadzorom nego prije četvrt stoljeća. Jefferson je pritom naglasio da se sadašnji entuzijazam ulagača za umjetnu inteligenciju razvija u uvjetima “stabilnog i otpornog” financijskog sustava.

Kako vratiti kapital?

Ipak, Jefferson nije potpuno odbacio upozorenja o mogućim rizicima. Osvrćući se na sve češće procjene analitičara da će nastavak izgradnje podatkovnih centara i AI infrastrukture zahtijevati sve veće zaduživanje tehnoloških kompanija, upozorio je da bi takav trend mogao postupno povećavati financijsku polugu u sektoru.

Ako buduća ulaganja u infrastrukturu za umjetnu inteligenciju budu zahtijevala više zaduživanja, “razina financijske poluge u AI sektoru mogla bi porasti, a s njom i potencijalni gubici ako se raspoloženje investitora prema toj tehnologiji promijeni”, rekao je Jefferson, navodi Reuters. Dodao je kako će Fed pomno pratiti razvoj tog trenda.

Unatoč sve glasnijim upozorenjima, strani kapital zasad ne pokazuje znakove povlačenja s Wall Streeta. Prema podacima TIC-a, privatni strani investitori u svibnju su kupili američke dionice u vrijednosti 120,8 milijardi dolara, što je drugi najveći mjesečni priljev kapitala otkad se vodi statistika. Istina, riječ je o podacima koji prethode posljednjem pogoršanju raspoloženja na tržištu pa će tek iduće objave pokazati mijenja li se taj trend.

Napuštanje kapitala vidljivo je, međutim, na nekim od najvažnijih azijskih AI tržišta. Prema podacima Instituta za međunarodne financije (IIF), strani investitori ove su godine povukli gotovo 100 milijardi dolara iz južnokorejskih te oko 20 milijardi dolara iz tajvanskih dionica, iako upravo na tim tržištima posluju globalni lideri u proizvodnji memorijskih čipova i naprednih poluvodiča, poput Samsunga, SK Hynixa i TSMC-a. Čini se da dio ulagača smatra da je sigurnije ulagati u američke tehnološke divove, nego u njihove azijske dobavljače.

Hoće li se današnja ulaganja pokazati početkom nove industrijske revolucije ili najvećim valom prekomjernih investicija nakon dot-com ere, pitanje je koje će u idućih nekoliko godina biti važnije od samog razvoja umjetne inteligencije. Tržišta više ne procjenjuju koliko AI može, nego koliko brzo može početi vraćati uloženi kapital.