Nakon što je inflacija u Sjedinjenim Američkim Državama usporila više od očekivanja, cijena bitcoina i ostalih kriptovaluta snažno je porasla, smanjujući pritisak na američku središnju banku da ponovno podigne kamatne stope, piše Blic.

Kriptoimovina

Zaba uvela Bitcoin ETF certifikat – most između kriptotržišta i reguliranog ulaganja

Bitcoin je u srijedu zabilježio jedan od najvećih dobitaka u posljednjih nekoliko tjedana, skočivši na gotovo 64.800 dolara, nakon što su najnoviji podaci pokazali da se inflacija u SAD-u hladi brže nego što su ekonomisti predviđali. Ovaj neočekivani razvoj događaja potaknuo je trgovce da masovno odustanu od oklada na novo povećanje kamatnih stopa od strane Federalnih rezervi (Fed) ovoga mjeseca. Prema objavljenim podacima, ukupna inflacija pala je na 3,5 posto s 4,2 posto iz lipnja, dok je temeljna (bazna) inflacija, koja isključuje nestabilne cijene hrane i energije, usporila s 2,9 posto na 2,6 posto. Upravo je pad temeljne inflacije signalizirao tržištima da olakšanje nije posljedica samo jeftinijih energenata, čime je uklonjen najjači argument za daljnje zaoštravanje monetarne politike. Reakcija je bila trenutačna, a implicitne šanse za povećanje kamatnih stopa strmoglavile su se s 43 posto na samo 13 posto, dok je prinos na dvogodišnje američke trezorske zapise pao za šest baznih bodova.

Ovaj makroekonomski pomak izravno je pogodovao rizičnoj imovini, uključujući kriptovalute. Više kamatne stope u pravilu štete bitcoinu jer tada gotovina i državne obveznice počinju nuditi pristojne i zajamčene prinose, zbog čega ulagači imaju manje poticaja držati imovinu koja ne donosi prinos i čija vrijednost može fluktuirati pet posto unutar jednog dana. S druge strane, kada inflacija pada, Fed ima manje razloga za dizanje kamatnih stopa, pa se smanjuje privlačnost sigurne imovine, a kapital se ponovno vraća u rizičnije investicije. Bitcoin je u 24 sata porastao za 3,6 posto, a na tjednoj razini za 3,3 posto, s ukupnim obujmom trgovanja od oko 31 milijardu dolara. Val optimizma prelio se i na ostatak kripto tržišta: ether je dosegnuo vrhunac od gotovo 1.880 dolara, što je rast od 5,3 posto u danu i 7,1 posto u tjedan dana, dok su značajan rast zabilježili i drugi altcoini. Hyperliquidov HIPE porastao je za 6,4 posto, XRP za 3,7 posto, Solana za 3,6 posto, dogecoin za 2,9 posto, a BNB za 1,9 posto, dosegnuvši cijenu od 579 dolara.

I dionice bilježe rast

Pozitivan sentiment nije bio ograničen samo na kripto sektor. Dionice su također zabilježile značajan rast, prateći kretanje kriptovaluta. Najširi indeks azijsko-pacifičkih dionica MSCI porastao je za 2,3 posto, što predstavlja njegov najveći dnevni dobitak u posljednjih mjesec dana, a rast su predvodile tehnološke dionice. Južnokorejski Kospi indeks skočio je za impresivnih 8,2 posto, čime je ponovno zauzeo poziciju najboljeg svjetskog referentnog indeksa ove godine, dok je dionica tvrtke SK Hynix u Seulu porasla za 13 posto. Istovremeno, na tržištu energenata cijena sirove nafte Brent porasla je za jedan posto na iznad 85 dolara po barelu, treći dan zaredom, potaknuta geopolitičkim napetostima nakon što je predsjednik Trump zaprijetio daljnjim udarima na Iran, a SAD nastavio blokadu iranskog pomorskog prometa kroz Hormuški tjesnac.

Unatoč euforiji, analitičari upozoravaju da je prerano za proglašenje konačne pobjede nad inflacijom i povratak stabilnog rasta. “Bitcoin ostaje rizična imovina osjetljiva na kamatne stope, a ne zaštita od makroekonomskih rizika”, izjavio je Jeff Ko, glavni analitičar u CoinEx-u. Prema njegovim riječima, objavljeni podaci ublažavaju “neposredni pritisak na pad cijena, ali ne grade temelje za održivi proboj”. On naglašava da, iako je inflacija usporila, temeljna stopa od 2,6 posto i dalje je iznad Fed-ovog cilja od dva posto, što središnjoj banci daje prostora da zadrži postojeće stope, ali ne i razlog za njihovo smanjenje. Stoga analitičari kao sljedeći ključni test za tržišta vide sastanak Federalnog odbora za otvoreno tržište (FOMC) u rujnu, zajedno s kretanjem američkog dolara i održivošću priljeva u bitcoin ETF-ove.

Globalni kontekst i buduća neizvjesnost

Događaji poput ovog ponovno su potaknuli raspravu o ulozi bitcoina kao “digitalnog zlata” i zaštite od inflacije. Iako je ta teza popularna među zagovornicima kriptovaluta, recentne analize pokazuju da se bitcoin u kratkom roku češće ponaša kao rizična imovina, slično dionicama tehnoloških tvrtki, te da je njegova cijena pod snažnim utjecajem monetarne politike i likvidnosti na tržištu. Institucionalno usvajanje bitcoina, iako dugoročno pozitivno za njegovu legitimaciju, dodatno ga je povezalo s globalnim financijskim tokovima i reakcijama na makroekonomske vijesti. Njegova korelacija s tradicionalnim financijskim tržištima ostaje visoka, što znači da je osjetljiv na iste rizike koji pogađaju dionice i obveznice.

Osim situacije u SAD-u, na kretanje kripto tržišta utječu i drugi globalni trendovi. Europska središnja banka (ECB) također vodi vlastitu bitku s inflacijom te je najavila daljnje korake u zaoštravanju monetarne politike, što može utjecati na globalnu likvidnost i apetit za rizikom. S druge strane, Kina je postrožila svoju zabranu kriptovaluta i aktivno promiče svoj digitalni juan, dok regulatorna neizvjesnost u SAD-u i dalje ostaje ključan faktor za dugoročno institucionalno usvajanje. Geopolitičke napetosti, poput sukoba između SAD-a i Irana, imaju izravan utjecaj na cijene nafte, a time i na inflatorna očekivanja, što bi moglo zakomplicirati napore središnjih banaka da obuzdaju cijene. Svi ti čimbenici stvaraju složeno okruženje u kojem kratkoročni dobici, potaknuti jednom dobrom viješću, mogu biti brzo izbrisani.

promo

Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari

promo

Budućnost bankarstva je u dobrom korisničkom iskustvu