Dvoznamenkaste stope rasta izvoza u prvih pet mjeseci (+11,4 posto) i njegov više nego dvostruko brži rast od uvoza (+5,4 posto) odudaraju od prvotnih procjena ekonomista, koji su zbog skromnije potražnje na glavnim tržištima očekivali skromnije rezultate, tim više što je u prva dva mjeseca izvoz bilježio i slabiju vrijednost nego lani.

Proširenje plinovodnog sustava

Državni zavod za statistiku u ovom trenutku je detaljnije podatke o strukturi robne razmjene obradio i objavio samo za prva četiri mjeseca, u kojima su stope rasta neznatno manje od onih za prvih pet mjeseci, ali već iz njih se jasno razaznaje kako zaslugu za izvozni zamašnjak ima reeksport energenata, čije su burzovne cijene zbog najnovijih geopolitičkih napetosti napuhale ukupnu bilancu. Rastu i vrijednosti izvoza prerađivačke industrije, među ostalim i prerađene nafte, a prvi put od 2012. na godišnjoj razini proizvodnja električne opreme bilježi suficit u robnoj razmjeni. No, usponu od gotovo 11 posto u prva četiri mjeseca pridonijeli su manje proizvodnja, a više prihvat i transport nafte i LNG plina.

Analitičari Hrvatske gospodarske komore ističu kako su u travnju cijene nafte tipa Brent dramatično porasle, u jednom trenutku i gotovo dvostruko, što se posljedično odrazilo i na povećanje vrijednosti i kod uvoza i izvoza, a povećane su i cijene plina te drugih derivata povezanih s naftom. Zbog toga se bilježi i najveći apsolutni rast vrijednosti izvoza u djelatnosti rudarstva i vađenja, gdje je u četiri mjeseca izvezeno sirove nafte i plina čak za 656 milijuna eura više nego u istom lanjskom razdoblju (oko 900 milijuna eura), a za toliko je bila veća i uvozna vrijednost (uvezeno 1,73 milijarde eura). Te se vrijednosti mogu pratiti i kroz geografsku rutu jer sirovine koje stižu s tzv. trećih tržišta, a radi se o američkom LNG-u i sirovoj nafti iz Saudijske Arabije i Libije, iz kojih su vrijednosti uvoza značajno porasle, izvoze se dalje, što je vidljivo kroz značajan skok vrijednosti izvoza prema Mađarskoj, Slovačkoj te Sloveniji. To korespondira i s objavama da je primjerice Janaf u prva četiri mjeseca transportirao u Mađarsku jednake količine nafte kao u cijeloj prošloj godini, a s obzirom na to da je i tehničko proširenje plinovodnog sustava dovršeno te je riješeno usko grlo između krčkog terminala i transportne mreže, utjecaj energenata na izvoznu i uvoznu sliku u narednom razdoblju bit će još izraženiji.

Još dva skoka u izvoznoj statistici vrijedna su spomena – veća vrijednost izvoza kemikalija i kemijskih proizvoda, a bila je veća za 156 milijuna eura, te spomenuta proizvodnja električne opreme, koja je porasla za 116 milijuna eura i nadmašila vrijednost istodobnog uvoza takvih proizvoda u Hrvatsku. U HGK-u procjenjuju da su za te pomake zaslužne u prvoj grupi Petrokemija s izvozom umjetnih gnojiva te izvoz baterija Rimac Energyja u proizvodnji električne opreme.

S druge strane, klasična industrija poput proizvodnje odjeće, kože, papira, duhanskih proizvoda, namještaja te proizvoda od gume, plastike i metala imaju slabije rezultate nego lani.

I na drugim tržištima

Prošli mjesec u vanjskotrgovinskoj statistici izdvojila se Slovenija s probojem na prvo mjesto glavnih hrvatskih izvoznih tržišta, preskočivši Njemačku, u koju je plasman hrvatskih proizvoda nastavio slabiti (-0,9 posto u prva četiri mjeseca), pa je Slovenija (+7,8 posto rasta) učvrstila svoju vodeću poziciju. Vrijednost izvoza u Sloveniju, u kojemu je LNG jedan od značajnijih ‘artikala’, u četiri mjeseca dosegnula je 1,08 milijardi eura.

Izvoz je rastao i u druga najveća tržišta – u susjedne BiH (+10 posto), Italiju (+1 posto). Spomenutim energetskim skokom redefinirana je značajno i ljestvica izvoznih top-tržišta na kojoj su puno stabilnija i veća odredišta poput Austrije i Srbije preskočile Mađarska, koja je s rastom od 89 posto postala četvrto izvozno tržište, te Slovačka, koja je skokom od čak 243 posto preskočila još i niz drugih zemalja. No, polet u prvim mjesecima i bez energetske komponente bilježe izvozni poslovi u Rusiju i Kinu.

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Potreba za korjenitom promjenom

Nakon energetskih šokova, tvrtke traže veću kontrolu nad troškovima