Zamjenik zagrebačkog gradonačelnika Luka Korlaet, za Hinu je izjavio da Zagreb planira povećati fond gradskih stanova za oko 1000 jedinica kako bi proširio postojeći fond od približno 6500 stanova. U tijeku su projekti gradnje i projektiranja novih stanova u Podbrežju, Borovju i Svetoj Klari.

STRATEŠKI ZAOKRET BANKE

Tisućama Hrvata stiglo važno pismo: Banka traži od klijenata da zamijene svoje kartice

Koje su trenutačno najvažnije informacije o priuštivom stanovanju u Gradu Zagrebu? Radi se o tri lokacije – u Podbrežje, Borovje i Svetoj Klari?

Stambena kriza pogađa sve velike gradove, pa tako i Zagreb. Takozvani stambeni jaz, odnosno nerazmjer između potrebe za priuštivim stanovima i ponude takvih nekretnina na tržištu, u Zagrebu iznosi čak 38.000 jedinica. Nastojimo se kao uprava baviti ovom krizom na razne načine, kako revizijom odluka koje se tiču boljeg upravljanja gradskim stanovima tako i gradnjom novih stanova. Grad trenutačno raspolaže s otprilike 6.500 stanova što je otprilike dva posto od ukupnog broja stanova u Zagrebu. Želimo taj broj povećati za oko tisuću stanova i u tom smislu smo pokrenuli projektiranje i gradnju na lokacijama u gradskom vlasništvu u Podbrežju, Borovju i Svetoj Klari.

Imate li kakvih novosti na tu temu, koji su daljnji koraci Grada?

Zgrada kodnog naziva A11 s 288 stanova u Podbrežju u poodmakloj je fazi gradnje. Radi se o zgradi u koju će useliti gotovo tisuću naših sugrađana. To će biti peta izgrađena zgrada u naselju Podbrežje, a priprema se i šesta, kodnog imena A2, sa 150 stanova. Usporedo sa stambenim zgradama, u Podbrežju radimo i na zgradama društvenog standarda pa smo tako nedavno otvorili novi dječji vrtić, a projektira se i osnovna škola.

Osim Podbrežja, nedavno smo proveli međunarodni urbanističko-arhitektonski natječaj iz programa Europan za lokaciju u Svetoj Klari. Europan je paneuropska platforma koja nastoji privući mlade arhitekte koji projektiraju stambenu arhitekturu. Lokacija Sveta Klara bila je jedna od 47 lokacija diljem Europe, a kao najbolje rješenje ocijenjeno je ono mladog španjolskog projektnog ureda. Radi se o naselju male gustoće od stotinjak stambenih jedinica.

Treća lokacija čiji razvoj smo nastavili – nakon 20 godina! – jest ona u Borovju. Upravo je na javnoj raspravi prijedlog Urbanističkog plana uređenja naselja Borovje jug prema prvonagrađenom natječajnom radu koji je predvidio naselje niske gustoće prožeto zelenilom s parkingom riješenim po obodu odnosno u podzemnim garažama. Radi se o ukupno 600 stanova koji će biti u sustavu gradskog socijalnog, odnosno priuštivog najma. Podsjećam i da u Borovju upravo završavamo izgradnju novog vrtića i dogradnju osnovne škole.

S obzirom na gradsku listu, koliko građana će riješiti svoj stambeni problem i u kojem razdoblju?

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Potreba za korjenitom promjenom

Nakon energetskih šokova, tvrtke traže veću kontrolu nad troškovima

U zgradi A11 koja se dovršava u Podbrežju svoj stan će već sljedeće godine pronaći 288 kućanstava, dok će u sljedeću, A2, kroz neke tri godine useliti njih 150. Radi se o preko tisuću naših sugrađana. Po izgradnji naselja Borovje, taj broj će se povećati za još 600 kućanstava odnosno oko 1.700 ljudi. Sa Svetom Klarom dolazimo do otprilike 1.200 novih stanova u koje će kroz otprilike pet godina useliti otprilike 3.600 naših sugrađana.

Potražnja je, dakako, puno veća od ponude. Naime, na nedavni poziv za socijalni najam javilo se 1.500 kućanstava, a na poziv za priuštivi njih 1.150, što zorno govori o ogromnom nerazmjeru ponude i potražnje priuštivih stanova u Zagrebu.

Obnavlja li Grad svoje neuseljive stanove, koliko ih je, i ako ih obnavlja, koliko ih je dosad obnovljeno?

Naravno, gradski fond stanova kontinuirano se obnavlja i svi stanovi prije ili kasnije dođu na red za uređenje. Neki stanovi ne zahtijevaju velika ulaganja, ali ima i slučajeva kada su stanovi po isteku ugovora njihovih najmoprimaca značajno oštećeni pa onda i njihovo uređenje traje dulje.

Koliko je gradskih stanova prodano, primjerice hrvatskim braniteljima, odnosno kategoriji građana kojoj se stanovi mogu prodavati?

Namjera ove uprave je da se postojeći fond stanova zadrži i poveća. Stanovi se, sukladno Odluci o prodaji gradskih stanova, smiju prodavati samo u izuzetnim slučajevima: kada je ulaganje neisplativo, kada prostor nema obilježja stana, kada je Grad suvlasnik s drugim i trećim osobama te kada u njemu obitava hrvatski branitelj. Branitelji su, dakle, jedina kategorija naših sugrađana koja može otkupiti stan i to pod uvjetima definiranim Zakonom o braniteljima. Od 2022. godine naovamo, otkupljena su 82 stana od strane branitelja odnosno njihovih sljednika.