Mlinar je prije desetak dana preko svoje splitske tvrtke Tueste, osnovane u lipnju u Splitu, preuzeo 10,57-postotni udjel u Francku, doznaje Poslovni dnevnik. Time je postao drugi najveći dioničar Francka, nakon obitelji Artuković koja preko tvrtke Ivero Trade i osobnog paketa dionica, kontrolira više od tri četvrtine, točnije 75,5% – dionica Francka.

Značajan potencijal

Iz obje kompanije potvrdili su nam transakciju koja će, čini se, imati dalekosežan domet.

“Posredno stjecanje manjinskog udjela od 10,5 posto u Francku, jednom od najprepoznatljivijih i najuspješnijih hrvatskih brendova, za Mlinar je financijsko ulaganje koje povezuje dva snažna domaća brenda s dugom tradicijom, uz zadržavanje kontinuiteta postojeće dioničarske strukture Francka. Kao dvije 100-godišnje hrvatske kompanije u hrvatskom vlasništvu, s velikim međusobnim poštovanjem, vidimo značajan potencijal za suradnju koja bi mogla iznenaditi i oduševiti sve naše vjerne kupce”, kaže se u zajedničkom odgovoru Mlinara i Francka za Poslovni dnevnik.

Informacija je to koja će zasigurno iznenaditi domaću poslovnu javnost. No, iznenađenju zapravo i nema posebnog mjesta zato što je Mlinar najavio ambiciozni investicijski ciklus. Naime, prije samo godinu dana u Mlinaru, tržišnom lideru u pekarskoj industriji, odigrala se vlasnička transformacija. Private equity grupacija MidEuropa prepustila je većinski udjel Bosqar Investu. Mlinar Grupa tako je postala dio njegove prehrambene vertikale Future Food, pokrenute nešto ranije preuzimanjem slovenske Panvita Grupe. Uskoro bi im se trebao pridružiti i PIK Vrbovec. U nedavnom intervjuu za Poslovni dnevnik prvi čovjek Mlinara Mladen Veber potvrdio je velike ambicije pekarskog diva.

“Ulaskom Bosqara ‘igralište’ i način igre ponešto se mijenjaju. Uz organski rast stvaraju se uvjeti i za agresivniji pristup širenju poslovanja i pojačano investiranje, kako u nova postrojenja tako i u potencijalne akvizicije. Mislim da je Mlinar danas spreman za to i da smo sve ključne pretpostavke, od financijske stabilnosti do menadžmenta i reputacije, postavili na bitno višu razinu. To je, dakle, ono što nam donosi Bosqar”, rekao je početkom lipnja Veber za Poslovni dnevnik.

Nova faza strateškog razvoja Mlinara, pak, potvrđena je strateškim ulaganjem predvođenim Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), uz sudjelovanje Bosqara i MidEurope, vrijednim 80 milijuna eura. Mlinar je u četiri godine s oko 100 milijuna eura prihoda narastao na 197 milijuna. Pritom su operativnu dobit povećali sa 16 do 17 milijuna ostvarenih 2021. na 36 do 37 milijuna lani zabilježene EBITDA-e.

“Toliki rast došao je iz više sfera, od unaprjeđenja koncepta maloprodaje do povećanja prodajne mreže. Pritom smo radili i na zatvaranju i otvaranju novih objekata, a sve to rezultiralo je i poboljšanjem percepcije potrošača”, rekao je nedavno Veber.

Što se Francka tiče još nedavno, potkraj lipnja, pisali smo o tome kako Franck priprema dokapitalizaciju plasmanom obveznica tvrtke vrijednih 24,5 milijuna eura. Odluku o izdavanju obveznica prvo moraju odobriti dioničari Francka na Skupštini zakazanoj za 20. kolovoza ove godine.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Strelovit rast Mlinara

Prema prijedlogu Uprave Francka za Skupštinu dioničara, rok za izdavanje obveznica je pet godina od dana donošenja odluke Skupštine kojom se Upravi, uz suglasnost Nadzornog odbora, daju ovlasti za taj potez. Uprava će, ako dioničari izglasaju prijedlog na Skupštini, dobiti ovlasti odrediti uvjete izdavanja obveznica, ali držeći se okvira koji će biti postavljeni odlukom dioničara. Dioničari Francka na predstojećoj Skupštini odlučivati će, osim o dokapitalizaciji tvrtke, i o upotrebi dobiti za prošlu godinu od 3,7 milijuna eura. Prijedlog Uprave je da se cjelokupna dobit prebaci u pričuve tvrtke.

Prihod Grupe tako je s 133,3 na 155,7 milijuna eura porastao za 22,5 milijuna eura, odnosno 17 posto, dok je neto dobit neznatno pala s 4,6 na 4,5 milijuna eura, odnosno za 114 tisuća eura (pad od 2,46 posto).