Europa daje, na Hrvatskoj je da uzme – takvo je stanje i sada s cijenom električne energije. Naime, Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) predstavila je dokument kojim pojašnjava zašto je cijena električne energije jedno od ključnih pitanja za konkurentnost hrvatske industrije, investicije i zadržavanje proizvodnje, osobito u usporedbi s državama članicama EU koje već koriste ili pripremaju slične instrumente potpore. Riječ je o CISAF-u (Clean Industrial State Aid Framework), odnosno mehanizmu Europske komisije koji državama članicama omogućuje privremeno umanjenje cijene električne energije uz obvezu ulaganja u obnovljive izvore i dekarbonizaciju.

Rast cijene i nezaposlenost

“Energetika, energetska politika i strategija niz godina nisu samo pitanje cijene, ovo je postala horizontalna tema koja utječe na sve grane industrije, utjecala je i na inflatorne pritiske. Važno je razviti kvalitetnu i dugoročnu politiku vezanu za cijenu električne energije za gospodarstvo, a osobito ako pričamo o industrijama koje su visoko energetski aktivne”, kaže Irena Weber, glavna direktorica HUP-a.

Ono što CISAF nudi, dodaje, kratkoročno je smanjenje cijene energije što omogućuje sigurnost i predvidljivost te potiče kompanije da ulažu u energetsku tranziciju i povećavaju otpornost, nivo konkurentnosti i produktivnosti.

Države poput Slovenije (aktivirala za 38 tvrtki), Njemačke (izdvojila 3,8 milijardi eura) i Bugarske (izdvojila 334 milijuna eura) već su aktivirale navedeni instrument pa HUP od Vlade traži da što prije oformi radnu skupinu koja bi napravila analizu i ubrzala proces koji bi Hrvatsku pogurnuo u ovaj vlak.

Nije tajna kako smo ispod prosjeka EU kada je konkurentnost u pitanju, a stabilna cijene električne energije u tome je ključna.

Sam mehanizam može se koristiti do 2030. godine i ima rok od tri godine, što znači da već kasnimo.

“Ovo je mjera koja je dostupna sada i može imati učinak danas i odmah”, kaže Petra Sentić, direktorica HUP-Udruge energetike koja daje podatke kako je trošak industrijske struje u EU danas 57 posto viši u odnosu na 2019. Osim toga, svakih 10 posto rasta cijene struje može smanjiti zaposlenost u energetski intenzivnim sektorima do dva posto.

Za CISAF kaže da znači ciljanu industrijsku podršku te da je to zapravo odgovor EU na zaštitu globalne konkurentnosti industrije. CISAF je zapravo svojevrsni investicijski štit za tranziciju i zaštitu europske industrijske baze.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Mehanizam funkcionira tako da tvrtke plaćaju punu cijenu opskrbljivaču, nakon toga se podnosi zahtjev državi uz dokaze o potrošnji i trošku, a država potom vrši ciljani povrat. No, postoje i određeni uvjeti za sve to, propisane su stroge obveze reinvestiranja 50 posto iznosa u zelenu tranziciju. Osim toga, potpora obuhvaća najviše 50 posto godišnje potrošnje energije, a za dio za koji se primi potpora, cijena ne smije pasti ispod 50 eura/MWh.

Jedinstveni digitalni kanal

Inače, CISAF je donesen u svibnju 2025. godine, a svaka zemlja članica odlučuje hoće li ga koristiti ili ne. Ono na što HUP upozorava jest da Hrvatska još nije krenula u implementaciju ovog mehanizma te da već kasni u zaštiti konkurentnosti industrije.

U udruzi poslodavaca iznose tri konkretna koraka za spas industrije te predlažu Vladi da uspostavi radnu skupinu koja bi analizirala sve troškove, rizike i benefite, traže i obvezujuće rokove za priključke i dozvole za OIE i baterije kroz jedinstveni digitalni kanal te u konačnici žele ravnopravne uvjete poslovanja na jedinstvenom EU tržištu.

Koliko je važno što prije krenuti s primjenom ovog mehanizma potvrdili su i predstavnici same industrije koji su uputili isti vapaj – želimo li biti konkurentni, moramo krenuti odmah.