Nije tajna kako se Hrvatska bori s manjkom radne snage. Osim plaća, uvjeta i ponude, svemu kumuju i brze promjene na globalnom tržištu, kao i tehnološki napredak. Sve to i pred obrazovni sustav stavlja nove izazove, a o znanju u konačnici ovisi konkurentnost domaćega gospodarstva.
Inovativan model
Suradnja akademske zajednice i poslodavaca tu je ključna pa na sceni sve popularniji postaju stručni kratki studiji. Oni su svojevrstan inovativan i fleksibilan model koji omogućuje brže stjecanje specifičnih znanja koja trenutačno nedostaju na tržištu te mogu biti dio rješenja s kojima se poslodavci bore. Hrvatska udruga poslodavaca odlučila je stoga organizirati konferenciju konferenciju “Kako brže razvijati kompetencije koje nedostaju tržištu rada? Stručni kratki studiji kao model povezivanja visokog obrazovanja i potreba gospodarstva” i pojasniti njihovu važnost u današnjem svijetu.
“Stručni kratki studiji su negdje između strukovnog i visokog obrazovanja i razmjerno su novi fenomen, počeli su se razvijati nakon što je to zakon omogućio 2022.”, kaže Mislav Balković, predsjednik HUP-a. Dodaje kako ih u Hrvatskoj trenutačno ima desetak, što je vrlo mali broj u odnosu na 1700 studija koliko ih država ima ukupno. “Zamišljeni su tako da se dio nastave provodi kod poslodavca sa značajnim udjelom stručne prakse. Naime, ljudi s trogodišnjim i četverogodišnjim obrazovanjem možda ne mogu zadovoljiti zbog razvoja tehnologije, a s ovim programima mogu ostati konkurentni”, pojašnjava pa dodaje kako se nastoji smanjiti jaz između gospodarstva i obrazovanja.
Kada je riječ o samim kratkim stručnim studijima, provodi ih desetak sveučilišta i visokoškolskih ustanova, a sadrže razne grane od internetskog marketinga, poslovanja do tehnoloških studija U HUP-u tvrde kako očekuju da će se ovaj oblik obrazovanja i dalje razvijati i da će ih u budućnosti biti sve više.
Dvogodišnja edukacija
“Oni popunjavaju praznine na raznim mjestima. Turizam je dobar primjer jer za rad na recepciji ili u vođenju restorana potrebno znati nekoliko jezika, ali i raditi s gostima. Srednja škola to ne razvija, a oni s fakultetom nisu zainteresirani za ovakva radna mjesta”, kaže Balković i dodaje da tu u priču ulaze stručni kratki studiji. “Cilj je da Hrvatska bude produktivnija, a građani zapošljiviji. OECD je to prepoznao kao mjesto gdje Hrvatska može napraviti iskorak i dodatno se razviti. Glavni resurs naše zemlje su ljudi, bazirani smo na znanju, a gospodarstvo ovisi o tome kakve ljude imamo i što oni znaju. Stručni kratki studiji dobro su povezani s poslodavcima, imaju stručnu praksu, trebali bi dati brzu tranziciju na tržištu rada”, dodao je
Takva vrsta studija traje dvije godine, imaju ih gotovo sve europske zemlje, a i Hrvatska je ozbiljno krenula tim putem.
Ivan Gadže, osnivač i partner Kaizen instituta, kaže kako Hrvatskoj nedostaje produktivnosti, a hrvatski poslodavci i tržište rada suočavaju se s tim da je potražnja za radom veća od ponude i u tome se teško snaći.
“Imam puno ljudi koji znaju tko i zašto, ali malo je onih koji znaju kako – zato je naglasak na stručnim studijima”, zaključio je Gadže.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu