Potaknuta elektrifikacijom gospodarstva, energetska glad stalno raste, a podatkovni centri za umjetnu inteligenciju dodatno povećavaju potražnju, zbog čega se nuklearna fuzija nameće kao idealno rješenje, piše Deutsche Welle. Mnoge tvrtke globalno, uključujući njemačke startupe koje podupiru koncerni i privatni ulagači, rade na izgradnji prve gospodarski isplative fuzijske elektrane, no put je dug i ostaje neizvjesno hoće li cilj uopće biti ostvaren – iako bi, uspije li, tržišni potencijal bio golem.

ITER u Francuskoj

Prema procjeni Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), kojom upravlja Rafael Mariano Grossi, sektor fuzijske energije do 2050. mogao bi premašiti vrijednost od 350 milijardi američkih dolara.

Nuklearna fuzija dugo se vezivala ponajprije uz velike državno podupirane projekte poput ITER-a u Francuskoj, u kojem sudjeluje 35 zemalja (EU, SAD, Rusija, Kina), a pokretanje eksperimentalnog reaktora nije planirano prije 2034. godine. Paralelno se razvija i privatni sektor: prema podacima F4E-a, trenutačno oko 77 tvrtki radi na fuzijskim reaktorima – većina u SAD-u (42), zatim u Kini (8) i UK-u (6), dok u Njemačkoj djeluju četiri startupa: Focused Energy, Marvel Fusion, Proxima Fusion i Gauss Fusion. Nuklearna fuzija nije samo intenzivna što se tiče istraživanja, nego je i skupa. Iako Njemačka želi preuzeti tehnološko vodstvo, najveći dio privatnog i državnog novca ulaže se u SAD-u i Kini. Poduzeća i investitori izdvajaju sve više novaca za razvoj – do kraja 2025. u privatna istraživanja fuzije uloženo je gotovo 13 milijardi eura, a od lipnja 2025. inevesticije su porasle za 30 posto, navodi se u izvješću F4E-a. Većina (53%) odlazi američkim tvrtkama, a oko trećina Kini. Ostatak, nešto više od 700 milijuna eura, otpada na osam europskih kompanija, pri čemu su njemački startupi Marvel Fusion i Focused Energy dobili najveće iznose.

Ta neravnoteža podsjeća na druga ključna gospodarska područja: od solarnih panela i poluvodiča do e-vozila i umjetne inteligencije, SAD i Kina, zahvaljujući snažnim ulaganjima i državnoj potpori, često postaju tržišni lideri. Dok Kina u nuklearnu fuziju dominantno ulaže kroz državu, u SAD-u razvoj pokreću privatni kapital i velike tehnološke kompanije – npr. Google, koji financira dvije fuzijske tvrtke i već ima ugovore o kupnji električne energije, te Sam Altman i Microsoft, koji također intenzivno ulažu u fuziju.

Javna ulaganja

Markus Roth, profesor na TU Darmstadt i suosnivač Focused Energyja, upozorava na rizik da njemačke tvrtke zaostanu, ali ostaje uvjeren u snagu domaćeg ekosustava istraživačkih institucija, startupa i industrije. Njemačka vlada nuklearnu fuziju svrstava među ključne tehnologije budućnosti i za ovo zakonodavno razdoblje najavljuje više od dvije milijarde eura javnih ulaganja.

Unatoč tome, komercijalna proizvodnja električne energije ostaje dugoročan cilj.