Kontinentalna Hrvatska puna je poslovnih prilika, a zanimljiva je i za posjete. Ono što nudi je autentičnost, mir, ljepota, a prije svega prirodnu baštinu, moglo se čuti na konferenciji ‘Beep Up još ne ide na more’.
Jedinstveni geotermalni izvori
“U odnosu na prije možda dvadesetak godina vidi se velika promjena upravo u turističkoj ponudi u samim destinacijama, u razvoju privatnog smještaja i u hotelskim investicijama. Drago mi je da je konačno i naša država, koja upravlja velikim investicijama, prepoznala taj potencijal, ali i potrebu da se rastereti obala. Naša zemlja ovisi o turizmu. Međutim, turizam nije samo gospodarska djelatnost, već i jedan način života koji ljudi u kontinentalnoj Hrvatskoj, po meni, čak i ljepše nego na obali prezentiraju našim posjetiteljima”, rekla je Margarita Maruškić Kulaš, ravnateljica Javne ustanove Aquatika. Riječ je o javnom slatkovodnom akvarij u Karlovcu i jedinom potpuno slatkovodnom akvariju u RH. U zadnji 10 godina imali su više od 600.000 domaćih i stranih posjetitelja ponajviše obitelji i učenika na školskim izletima. Prema podacima sustava eVisitor, 13 kontinentalnih županija, bez Grada Zagreba, u 2025. godini ostvarilo je oko 1,4 milijuna turističkih dolazaka i 2,8 milijuna noćenja. To predstavlja 6,3 posto svih turističkih dolazaka u Hrvatskoj, dok udio u noćenjima iznosi 2,5 posto. Baš zato se na panel raspravi mogao čuti apel kako je potrebno da se kontinentalna i priobalna Hrvatska turistički promatraju drugačije.
“Moramo biti svjesni da, iako ruralna područja zauzimaju više od 90 posto teritorija, prihodi od ruralnog turizma još su uvijek na vrlo niskoj razini. Kada gledamo broj dolazaka i noćenja, iako postoji određeni rast, i dalje smo daleko od potencijala koji bismo mogli ostvariti. To je nešto što treba jasno reći, još uvijek smo na vrlo niskoj razini razvoja. S druge strane, situacija nije loša u smislu perspektive”, kazala je Aleksandra Kuratko Pani, voditeljica Udruge ruralnog turizma Hrvatske. Kuratko Pani naglašava kako u velikom dijelu radi o područjima koja nemaju dovoljno razvijenu turističku infrastrukturu, osim osnovne javne turističke infrastrukture. No, napredak ipak postoji, jedan od velikih projekata za kontinentalni turizam odvija se u Bjelovaru, grad će u jesen ući s novim toplicama, Geotermalnim sportsko-rekreacijskim parkom Wellovar. Novi kompleks prostire se na 13 tisuća četvornih metara, pod vodom je gotovo 4 tisuće četvornih metara, ima sedam bazena među kojima i zatvoreni olimpijski bazen. Nove bjelovarske toplice jedinstvene su i po geotermalnim izvorima zahvaljujući kojima će biti energetski potpuno neovisne. Wellovar kao zeleni projekt budućnosti gradi se s oko 42 milijuna eura, Grad Bjelovar ulaže 25 milijuna, a preostalih 17 milijuna su bespovratna EU sredstva. “Gradnja je počela krajem 2024., datum otvorenja još nismo definirali, ali prvi gosti će u Wellovaru uživati najkasnije ove jeseni. U planu je i gradnja hotela, za što ima interesa, a dugoročno i četrdesetak bungalova s biološkim bazenima, jezerom, senzornim vrtom, dječjim igralištem i kazalištem na otvorenom. Želimo da Wellovar postane mjesto za pripremu vrhunskih sportaša i međunarodna natjecanja”, kazao je bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak.
Diversificiran proizvod
Izidora Marković Vukadin s Instituta za turizam kazala je kako klimatske promjene ne idu na ruku turističkim domaćinima ma gdje se nalazili, ali za kontinent ipak predstavljaju priliku. Ne zato što su klimatske promjene tu manje izražene, već zato što je turistički proizvod na tom području više diversificiran.
“Za razliku od obale gdje je fokus na suncu i moru, kontinent je svoju konkurentnost prisiljen brusiti s puno podsegmenata poput termalnog, vinskog, kulturnog, kreativnog, aktivnog turizma, gastronomije i slično”, rekla je Marković Vukadin.
