Iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) upozorili su na nepošteno tržišno natjecanje u javnoj nabavi, posebno kada ponuditelji iz trećih zemalja ostvaruju prednost kroz niže socijalne standarde, državne potpore i dampinški pristup tržištu.
Hrvatska planira 13,3 milijardi eura ulaganja u sedam godina u prometnu infrastrukturu, pri čemu će gospodarski učinci ovisiti o tome tko izvodi projekte – odnosno koliko dodane vrijednosti ostaje u Hrvatskoj.
Projekt od 100 milijuna eura
Analiza tipičnog infrastrukturnog projekta od 100 milijuna eura pokazuje dramatičnu razliku. Ako projekt izvode domaće ili EU tvrtke, Hrvatskoj ostaje 66,2 milijuna eura dodane vrijednosti, a ukupni gospodarski učinak je 99,2 milijuna eura.
Kada posao preuzme izvođač iz treće zemlje uz angažman domaćih podizvođača, udio vrijednosti koji ostaje u Hrvatskoj pada s oko 66 posto na aproximno 32 posto, a ukupni gospodarski učinak smanjuje se na 46 milijuna eura. U najnepovoljnijem scenariju – kada strani izvođač većinu radova realizira izvan Hrvatske – ukupni gospodarski učinak pada na svega 12,6 milijuna eura, što je čak 91 posto manje nego u domaćoj izvedbi.
Turska jeftinija 44 posto, Kina 62 posto, Indija 93 posto
Ključni razlog konkurentske prednosti ponuditelja iz trećih zemalja nisu veća produktivnost ni učinkovitost, već niži troškovi rada i socijalni standardi. Procijenjeni troškovi rada u Turskoj niži su oko 44 posto, u Kini 62 posto, a u Indiji čak 93 posto, što im omogućuje niže ponudbene cijene od 14 do više od 31 posto.
„Takve razlike predstavljaju oblik socijalnog dampinga koji domaće i europske građevinare dovodi u strukturno nepovoljan položaj te ih sve češće odvraća od sudjelovanja u velikim infrastrukturnim natječajima”, ističu poslodavci.
„Zbog nelojalne konkurencije, domaći i EU građevinari ne mogu stjecati reference i već na horizontu od pet godina gube kompetencije i posljedično radna mjesta”, istaknuli su iz HUP-a.
Alati postoje, ali se ne koriste – HUP traži reciprocitet i korektivne faktore
Posebno zabrinjava, kažu, činjenica da postojeći regulatorni okvir već omogućuje primjenu korektivnih mehanizama i prilagodbu sustava bodovanja ponuda, no ti se alati u praksi koriste vrlo rijetko.
Bez odgovarajućih zaštitnih mehanizama, značajan dio EU sredstava odlazi izvan Unije, dok gubitak referenci domaćih građevinara već u narednim godinama ugrožava operativne kapacitete sektora i velik broj radnih mjesta.
HUP stoga traži dosljedno primjenjivanje regulatornog okvira, uvođenje načela reciprociteta u pristupu tržištu, primjenu korektivnih faktora u ocjenjivanju ponuda, povezivanje EU sredstava s europskim izvođačima i transparentno izvještavanje.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu