Šećete li primjerice potezom od glavnog kolodvora do Trga bana Jelačića, po kojoj strani ceste ćete ići kod Zrinjevca? Ako je vani ljeto i 30 stupnjeva Celzijevih, gotovo svi će imati rutu ispod drveća.

Hlad je ono što tražimo i već u ovoj banalnoj svakodnevnoj situaciji vidimo koliko nam neko stablo znači. Zamislite koje onda benefite radi cijela šuma, a ako niste znali, one apsorbiraju oko 30 posto svjetskih emisija CO2.

Već se vide posljedice

Koliko su ljudi u Hrvatskoj toga svjesni, pokazalo je nacionalno istraživanje o percepciji klimatskih promjena i ulozi šuma na njihovo usporavanje. Istraživanje je proveo Dukat u suradnji s agencijom za istraživanje tržišta Improve, sudjelovali su ispitanici od 16 do 65 godina, a rezultati otkrivaju da 83 posto građana smatra da Hrvatskoj treba više pošumljavanja, dok ih 84 posto misli da su šume jedno od ključnih prirodnih rješenja za ublažavanje klimatskih promjena. Kada je riječ o ugroženosti, 56 posto građana kaže da su one kod nas značajno ugrožene, a velikim dijelom za to “krive” – klimatske promjene (51 posto).

Elena Wolsperger Dolezil, direktorica je društveno odgovornog poslovanja i korporativnih komunikacija u Dukatu koji već pet godina provodi projekt Volim šume te kaže da su od 2021. do 2026. pošumili 17 hektara površina u Hrvatskoj. Ovo nije samo popunjavanje ESG standarda kompanije, već imperativ koji svi moramo slijediti. Osim toga, cilj EU za 2030. godinu je smanjenje neto emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 posto u odnosu na razine iz 1990. Zelenija i bolja budućnost strateški je plan, a šume u njemu imaju svoj doprinos.

Zanimljivo, veliku ulogu u navedenom projektu imaju djeca jer za svaki crtež inspiriran šumom koji pošalju, Dukat se obvezuje posaditi jednu sadnicu.

“Do sada smo zasadili 79 tisuća stabala. Novost je da će se od listopada moći uključiti i odrasli. Za svaki odrađeni kviz znanja online, posadit će se jedno stablo”.

Drvo po drvo – šuma, tako to funkcionira i tako treba biti ako želimo barem malo bolju budućnost. Naime, Gordana Vujević Hećimović iz agencije Improve istaknula je da tri četvrtine ispitanih kaže da uočava posljedice klimatskih promjena oko sebe, a kao najveće brige vezane uz to ističu ekstremne vremenske uvjete (61 posto), rast cijena hrane (46 posto) te zabrinutost zbog gubitka šuma (28 posto). Građanima manjak šuma, kaže, znači lošiju kvalitetu života. No, jednako važno kao pošumljavanje je i održavanje postojećih šuma.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Katarina Tumba iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva ističe da je održavanje postojeće šume izrazito bitno jer novoj trebaju desetljeća da dostigne produktivnost koju ima postojeća. Kada je riječ o klimatskim promjenama, kaže da se one već sada vide.

“Stabla listaju ranije, list odbacuju kasnije, sve su više oštećene zbog insekata i gljivičnih oboljenja… Šume su kontinuirano pod stresom i sada govorimo o desetljećima stresa. Sve to dovodi i do smanjenja drvne mase, smanjenja opće koristi šuma… i to utječe na ekosustav jer mi ovisimo o tome”.

Glavni ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda te klimatolog Ivan Güttler smatra da imamo više sreće nego pameti jer šume i oceani zajedno iz atmosfere povuku preko 50 posto CO2 i tako prepolove problem koji mi radimo. Dodaje kako klimatske promjene dižu pritisak na ono što poznajemo jer se češće događaju suše, poplave, oluje pa se naši sustavi za prilagodbu moraju rastezati. Ulogu šume u prilagodni klimatskim promjenama pojašnjava kroz činjenicu da radi hlad, da krošnje isparavaju vodu pa se ne diže temperatura, dok korijenje pomaže u stabilizaciji tla i sprječava rizik od odrona.

Mlade to zanima

Referirajući se na anketu i bojazan ljudi za rast cijena hrane kaže kako su šume prilagodljive, ali poljoprivreda, primjerice, neće preživjeti sušu jer prinos se smanjuje. Da su veliki izazovi pred poljoprivrednicima smatra i Višnja Grgasović iz Uprave za klimatsku tranziciju.

“Više nema pravila koja mogu slijediti. Klima se značajno promijenila, u siječnju je 15 stupnjeva, voćke se probude pa dođe mraz…”. Na panelu je sudjelovao i Dejan Nemčić, učitelj geografije koji kaže da se više ne možemo praviti da klimatske promjene ne postoje i da se djeci to ne može pojasniti samo činjenicama. On je pitao svoje učenike koliko ih zanima ta tema, a 60-ak posto ih je odgovorilo potvrdno. Osim toga, istražio je kurikulume i ustvrdio da tematika nije dovoljno zastupljena.

“Mlade ta tema zanima, a kemija, priroda, biologija, fizika… mogu objasniti klimatske promjene tako da ima prostora da se to uvede u sustav obrazovanja. Djeca moraju osjetiti da stilom života ili nekim projektom ublažavaju klimatske promjene”.

Prilagodba ili ublažavanje – što će prevagnuti od ta dva pojma u budućnosti tek ćemo vidjeti, bitno je samo da konačno krenemo.