Samo tjedan dana od zaključena ponude jednogodišnjih trezorskih zapisa, ovog ponedjeljka krenuo je upis nove serije kratkoročnih državnih papira – ovaj put s najkraćim, tromjesečnim dospijećem. Kao i u slučaju prethodne runde zapisa, planirana veličina je utvrđena približno na iznos koji istodobno dospijeva na naplatu.

Ciljani iznos izdanja, naime, postavljen je na 1,75 milijardi eura, što je 40-ak milijuna manje od skorog dospijeća po tromjesečnom TZ-u iz ožujka. U prvom krugu, koji je namijenjen malim ulagateljima, uvjeti u pogledu cijene se unaprijed definirani, pa je tako u pozivu na upis istaknuto da kamatna stopa iznosi 2,6 posto.

Solidna potražnja

To je malo veći nominalni prinos u odnosu na dospijevajući trezorac (kod kojega je bio 2,5 posto), s tim da je prilikom prošlotjednog izdanja jednogodišnjeg TZ-a kamata u odnosu na prethodni povećana nešto više (s 2,6 na 2,85 posto). Najkraći trezorski zapisi dosad su kod fizičkih osoba u pravilu izazivali solidnu potražnju jer su ih npr. i mnogi obrtnici prepoznali kao način privremenog “parkiranja” viškova likvidnosti uz prinos koji je bolji nego na usporediva bankovna oročenja.

Zbog toga su dosad kod tih zapisa i prosječni ulozi bili nešto veći nego na duljim ročnostima. Od gotovo 1,8 milijardi eura dospijevajućeg trezorca, oko 1,6 milijardi odnosi se na ulaganja nešto više od 32 tisuće tzv. malih ulagatelja. To znači da je prosječan ulog iznosio oko 49 tisuća eura, što uključuje i one s ulozima od nekoliko tisuća i one s ulozima koji se mjere stotinama tisuća eura, a poneki i više.

Usporedbe radi, u netom zaključenoj rundi jednogodišnjih zapisa vrijednoj 1,4 milijarde eura na građane se odnosilo gotovo 900 milijuna. Pritom je zapise upisalo i uplatilo njih više od 23 tisuće, iz čega proizlazi da je prosječno ulaganje iznosilo oko 37 tisuća eura. Među desecima tisuća fizičkih osoba koji iz serije u seriju sudjeluju u izdanjima kratkoročnog državnog duga dobar dio ih to danas zapravo radi koristeći opciju automatskog reinvestiranja. Realno je očekivati da će tako biti i ovom prilikom, odnosno da dobar dio njih neće unovčavati svoje ulaganje.

U svakom slučaju, za one kojima stanje likvidnosti to dopušta, ulaganje u trezorske zapise povoljnija je varijanta od oročenja depozita. U standardnim ponudama banaka gotovo polovica ih na taj rok vezanja sredstava trenutačno nudi između 0 i 1 posto, a više od dva posto godišnje tromjesečna oročenja plaćaju (prema informativnoj listi HNB-a) samo tri banke, s tim da je najviša 2,3 posto.

Stižu dvije obveznice

U državnom dugu građani trenutačno imaju oko 4,8 milijardi eura, od čega se nešto više od četiri milijarde odnose na kratkoročne papire. Nakon što se zaključi izdanje trezoraca koje je u tijeku, za ostatak godine preostaju još dva po dospijećima tromjesečnih zapisa te jedan jednogodišnji. Kad je riječ o državnom financiranju, u drugoj polovici godine Ministarstvu financija na naplatu stižu još dvije domaće obveznice.

Birokracija koči

Imamo sunce i vjetar, a uvozimo više od polovice energije: Zašto Hrvatska i dalje igra na rubu ponora?

Bitka za svakog gosta

Zašto bi došli baš kod vas? Odgovor odlučuje tko puni apartmane, a tko ostaje prazan

Sredinom srpnja dospijeva četverogodišnje izdanje od 400 milijuna eura, a sredinom prosinca 11-godišnje izdanje vrijedno 1,65 milijardi eura. Inače, blago povećanje prinosa na državni dug je očekivano s obzirom na stanje na financijskim tržištima. Tako se prilično izvjesnim smatra i da će Europska središnja banka na ovotjednom sastanku Upravnog vijeća (u četvrtak) donijeti odluku o povećanju ključnih kamatnih stopa, što je zadnji put bio slučaj u rujnu 2023.

Takva očekivanja samo je dodatno učvrstila prva procjena inflacije za eurozonu za svibanj jer su i ukupna i temeljna inflacija prošli mjesec ubrzale. Dio analitičara pritom ipak ističe kako se trenutačno makro okruženje jako razlikuje od onog iz vremena energetskog šoka 2022. te kako ono danas ne zahtijeva agresivna povećanja stopa.

U odnosu na kraj prošle godine tržišni prinosi na 10-godišnji dug država uglavnom su porasli, a to vrijedi i za Hrvatsku. Krajem 2025. na dug RH te ročnosti bili su na oko 3,1 posto, a danas su bliže 3,5 posto. To je, međutim, niže od prinosa koji se na sekundarnom tržištu traže kod 10-godišnjeg duga Francuske, Italije, Španjolske, ali i većine zemalja srednje i istočne Euro