Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju bile su u svibnju ove godine 5,2 posto više nego godinu dana ranije, pokazuje prva procjena indeksa potrošačkih cijena. U odnosu na travanj, cijene su ipak blago pale, za 0,2 posto, nakon višemjesečnog rasta, javlja Državni zavod za statistiku (DZS). Najveći rast cijena na godišnjoj razini zabilježen je u kategoriji energije, gdje su cijene bile čak 16,9 posto više nego u svibnju prošle godine.

Značajno su poskupjele i usluge, za 7,9 posto. S druge strane, cijene hrane, pića i duhana rasle su sporije, za 2,3 posto. Jedina skupina proizvoda koja je pojeftinila bili su industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, poput odjeće, obuće, namještaja i kućanskih potrepština, čije su cijene u prosjeku bile 0,7 posto niže nego godinu ranije.

Usporedba s eurozonom

Na mjesečnoj razini, odnosno u usporedbi s travnjem, jedino su usluge poskupjele, i to za 0,4 posto. Istodobno su cijene energije pale za dva posto, dok su industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije pojeftinili za 0,1 posto. Cijene hrane, pića i duhana, prema prvoj procjeni, ostale su nepromijenjene.

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena koji omogućuje usporedbe sa zemljama EU, prema prvoj procjeni, u svibnju 2026. u odnosu na svibanj 2025. u prosjeku su više za 4,9 posto, a u odnosu na prošli mjesec za 0,1 posto. Riječ je o prvoj procjeni DZS-a, dok će potpuni i konačni podaci o inflaciji za svibanj, prema službenoj klasifikaciji, bit će objavljeni 15. lipnja.

Usporedbe radi, inflacija u europodručju također je nastavila rasti. Prema podacima Eurostata, godišnja stopa inflacije u eurozoni u svibnju 2026. iznosila je 3,2 posto, nakon tri posto u travnju. Kao i u našoj zemlji, najveći doprinos inflaciji u europodručju dolazi od energije, čije su cijene u svibnju bile 10,9 posto više nego godinu dana ranije.

Slijede usluge s rastom od 3,5 posto, dok su cijene hrane, alkohola i duhana porasle za dva posto. Podaci pokazuju da rast cijena u Hrvatskoj znatno nadmašuje prosjek europodručja, ponajprije zbog snažnijeg poskupljenja energije i usluga, koje ostaju glavni pokretači domaće inflacije. Po visini prednjačila je nova članica eurozone Bugarska, u kojoj je inflacija dosegnula 6,3 posto. Višu inflaciju od Hrvatske imale su i Litva (5,1 posto) i Grčka (pet posto).

Pitanje konkurentnosti

Vlada je krajem prošlog mjeseca predstavila paket mjera za suzbijanja inflacije, koje su uz produljenje mjera potpore građanima sadržavale i korake koji bi trebali osigurati veću proračunsku disciplinu, poput zamrzavanja rasta plaća u javnom sektoru. Paketom se intervenira i u porezni sustav kroz uvođenje poreza na prekomjerne profitne marže i snažnije paušalno oporezivanje obrtnika i iznajmljivača u turizmu s jedne, te ukidanje oporezivanja mirovina s druge strane.

Pravedniji put do napredovanja

‘Želimo da svaki zaposlenik osjeti da mu je sljedeći korak moguć i dostižan’

Dr. sc. Julije Domac

‘Najveći rizik nije cijena energije. Najveći rizik je ovisnost o uvozu.’

Ministar financija Tomislav Ćorić je ocijenio da su najnoviji podaci o inflaciji ohrabrujući te kazao kako vjeruje da će se sljedeći mjesec zahvaljujući Vladinim antiinflacijskim mjerama vidjeti njezino daljnje usporavanje. Bivši guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić nedavno je prognozirao kako on očekuje usporavanje inflacije u svibnju u odnosu na travanj.

Upitan kako će to stopa inflacije utjecati na domaće gospodarstvo, ekonomski stručnjak i profesor na Veleučilištu Effectus Mladen Vedriš kazao je: “U privatnom sektoru postoji pritisak na rast plaća, dok su cijene na svjetskom tržištu ograničene i ne možete ih prilagođavati svojim unutarnjim troškovima. Ako želite ostati konkurentni na međunarodnom tržištu, tada morate ili smanjiti ulaganja i investicije ili smanjiti druge troškove. Ako postanete nekonkurentni, a prihodi vam padaju, jedini značajan varijabilni trošak ostaje trošak rada.”