Detaljni podaci o srpskom BDP-u za prvo tromjesečje 2026. pokazuju realni rast od 3,2 posto na godišnjoj razini, što je 0,2 postotna boda više od početne brze procjene Republičkog zavoda za statistiku.

Ovaj neočekivani porast iznad preliminarnih očekivanja prvenstveno je rezultat snažne privatne potrošnje, koja je ostvarila najveću stopu rasta u posljednje dvije godine, kao i iznenađujuće snažnog izvoza početkom godine, objavila je Erste Grupa.

Izvoz i investicije

Privatna potrošnja zabilježila je rast od 4,8 posto, doprinoseći ukupnom BDP-u s 2,9 postotnih bodova. Sličan trend prati i javna potrošnja, koja je ubrzala na 5,1 posto na godišnjoj razini. Prema analizi, ključni čimbenici koji su podržali tako snažnu potrošnju uključuju povećanje minimalne plaće, rast realnih plaća od 8,9 posto u prvom tromjesečju i stabilno tržište rada. Na strani vanjske trgovine, izvoz je bio iznenađujuće snažan s ekspanzijom od 4,6 posto, potpomognut stabilnom proizvodnjom u automobilskoj industriji.

S druge strane, ulaganja su pretrpjela značajno usporavanje, ostvarivši rast od samo 1,4 posto nakon snažnih rezultata krajem 2025., prema analitičarima Erstea. Ovo usporavanje djelomično se pripisuje neizvjesnosti oko NIS-a, rastućim troškovima financiranja i energetskom šoku, piše Nova ekonomija. Zalihe su imale negativan doprinos od 1,3 postotna boda, kako se i očekivalo, uglavnom zato što rezerve goriva još nisu obnovljene.

Iako je sezonski prilagođena tromjesečna stopa rasta iznosila samo 0,2 posto, što ukazuje na to da je velik dio godišnjeg rasta rezultat baznog učinka, rani pokazatelji iz travnja i dalje pokazuju otpornost gospodarstva.

Zbog pozitivnog iznenađenja u prvom tromjesečju, Erste Grupa je podigla svoju prognozu rasta realnog BDP-a za cijelu 2026. godinu za 0,3 postotna boda, na ukupno 2,9 posto. Prognoza rasta za 2027. ostaje nepromijenjena i predviđa se na četiri posto.

MMF pesimističan

Međunarodni monetarni fond (MMF) objavio je nakon mjesec i pol rata na Bliskom istoku da se na globalnoj razini očekuje niži rast za 0,3 postotna boda, a za Srbiju će bruto domaći proizvod (BDP) porasti za 2,8 posto, a za sljedeću godinu za 3,5 posto. Inflacija za ovu godinu projicira se na 5,2 posto, a za sljedeću 4,9 posto, s naznakom da se sva ta očekivanja mogu ponovno promijeniti u nadolazećim mjesecima na gore ili na bolje.

Pravedniji put do napredovanja

‘Želimo da svaki zaposlenik osjeti da mu je sljedeći korak moguć i dostižan’

Dr. sc. Julije Domac

‘Najveći rizik nije cijena energije. Najveći rizik je ovisnost o uvozu.’

Prema riječima voditelja ureda misije MMF-a u Beogradu, Leva Ratnovskog, “snažniji zamah ovisi o novim ulaganjima”. Uz slab gospodarski rast i oslanjanje na javnu i privatnu potrošnju, neće biti dovoljno održati taj rast, a država se mora nastaviti zaduživati ​​kako bi servisirala svoje obveze. Situacija s NIS-om, naftom i plinom također je posljedica toga.

Analitičari ukazuju da je MMF napravio mnogo pogrešaka u pogledu prognoza, ali i da su to bili događaji u svijetu za koje se nije moglo utvrditi kako će utjecati na gospodarstva zemalja. U listopadu prošle godine projekcija je bila da će BDP Srbije porasti za 3,6 posto u 2026., što je u siječnju korigirano na tri posto. A u 2025. godini krenulo se s rastom od 4,5 posto, da bi ga na kraju MMF spustio na 2,4 posto. Rast BDP-a prošle godine bio je 2,8 posto.