Europska središnja banka (ECB) pred nezahvalnim je izborom: s jedne strane mora odgovoriti na ponovno jačanje inflacijskih pritisaka, a s druge izbjeći dodatno slabljenje krhkog gospodarstva. No dio posla koji bi inače zahtijevao podizanje kamatnih stopa tržišta su, čini se, već odradila sama, piše CNBC.

Očekivanja investitora da će ECB nastaviti zaoštravati monetarnu politiku već su dovela do pooštravanja financijskih uvjeta i uvjeta kreditiranja, upozorava ekonomist Goldman Sachsa Alexandre Stott. Prema njegovoj ocjeni, prijenos učinaka restriktivnije monetarne politike na gospodarstvo već je u tijeku, i prije nego što su donesene nove odluke o kamatnim stopama.

Stroži standardi

Posebno je važna činjenica da bankovni krediti imaju ključnu ulogu u financiranju europskih kompanija. Standardi odobravanja kredita već su osjetno postroženi, a očekuje se da će se taj trend nastaviti. Glavno pitanje za kreatore monetarne politike sada je procijeniti koliki se dio tog pritiska već prenio na realnu ekonomiju.

Prema Stottu, najveći dio usporavanja proizlazi upravo iz očekivanja viših kamatnih stopa. To znači da će Upravno vijeće ECB-a ipak morati isporučiti barem dio najavljenih povećanja stopa želi li zadržati vjerodostojnost. Dio negativnih učinaka na gospodarstvo proizlazi iz čimbenika koji nisu povezani s monetarnom politikom, što upućuje na potrebu opreznijeg pristupa.

Tržišta trenutačno gotovo potpuno uračunavaju povećanje kamatne stope za 25 baznih bodova na sastanku ECB-a u lipnju, dok su izgledi za još jedno povećanje u rujnu podijeljeni. Takva očekivanja dodatno su ojačala nakon što je inflacija u europodručju, potaknuta poskupljenjem energenata uslijed rata s Iranom, dosegnula tri posto.

Bez konsenzusa

Dužnosnici ECB-a pritom naglašavaju da neće unaprijed zadavati smjer monetarne politike. Potpredsjednik ECB-a Luis De Guindos poručio je kako će odluke ovisiti o pristiglim podacima, uz nastojanje da se pronađe ravnoteža između obuzdavanja inflacije i očuvanja rasta. Sličnu poruku poslao je i guverner Francuske središnje banke Francois Villeroy de Galhau, istaknuvši da će ECB učiniti sve potrebno kako bi inflaciju vratio prema ciljanih dva posto.

Među ekonomistima, međutim, nema suglasja o tome treba li uopće nastaviti s podizanjem kamata. Kritičari upozoravaju da gospodarstvo europodručja pokazuje znakove stagnacije, a rast je u prvom tromjesečju iznosio tek 0,1 posto. Dodatni problem predstavljaju visoki troškovi energije koji posebno pogađaju najveće zemlje poput Njemačke i Italije.

U takvim okolnostima ECB se nalazi između potrebe da sačuva gospodarski rast i obveze da zaštiti vlastitu vjerodostojnost.

koliko dobro znamo što ne znamo

‘Ne gubite novac zbog loših odluka. Gubite ga jer ne znate da su loše.’

Nova valuta

Više nije dovoljno samo štedjeti: Tvrtke sada na energiji žele i zarađivati