Kako bi se zaustavili negativni trendovi u poljoprivredi, prije svega sve veći uvoz hrane, nužne su snažnije investicije u nove tehnologije, jačanje primarne proizvodnje i preradbenih kapaciteta, istaknuto je u četvrtak u Sisku na stručnom skupu “Konkurentnost i jačanje regionalne prehrambene industrije”.

Rovinj

Uvode se nove pogodnosti za umirovljenike, osigurano dodatnih 6 milijuna eura

Organizator skupa je ŽK Sisak, u suradnji sa županijskim komorama Otočac i Virovitica te Sektorom za poljoprivredu i prehrambenu industriju HGK. U nadolazećem razdoblju, kako je rečeno, fokus treba biti i na snažnijem povezivanju malih proizvođača i prerađivačke industrije te na prilagodbi novom ciklusu financiranja iz Zajedničke poljoprivredne politike Europske unije (EU).

Navedeno je kako je u Hrvatskoj prisutan sve veći jaz između domaće proizvodnje i potreba tržišta, što rezultira povećanim uvozom hrane. Prošle godine uvezeno je hrane u vrijednosti 6,98 milijardi eura, dok je deficit iznosio 2,84 milijarde, uz pokrivenost uvoza izvozom od 59 posto. Iz uvoza dolazi i 40 posto vrijednosti sirovine koja se koristi u prehrambenoj industriji, navodi se u priopćenju HGK.

Nužne horizontalna i vertikalna integracija

Voditeljica Odjela za poljoprivredu i prehrambenu industriju HGK Žaklina Jurišić istaknula je da niska samodostatnost u proizvodnji hrane, rastući uvoz i deficit jasno ukazuju na potrebu dodatnih ulaganja u povećanje obujma proizvodnje i produktivnosti. Istodobno je potrebno unaprijediti i skratiti lance opskrbe hranom.

“Nužno je horizontalno povezivanje domaćih proizvođača unutar pojedinih sektora u poljoprivredi, ali i vertikalna integracija u lancu opskrbe hranom, osobito između primarne proizvodnje i prerade”, kazala je napominjući kako domaća ponuda mora biti standardizirana u pogledu kvalitete i marketinških standarda, količine trebaju biti dostatne, a cijene konkurentne za ulazak u preradbene kapacitete.

Na skupu se govorilo i o proračunskom i zakonodavnom okviru EU-a u novoj sedmogodišnjoj programskoj perspektivi te o izazovima s kojima nositi hrvatska poljoprivreda i prehrambena industrija zbog najavljenog smanjenja proračuna za provedbu mjera Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) za 20 posto.

Prijedlog Višegodišnjeg financijskog okvira za 2028.-2034., kako je rekao državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Tugomir Majdak, uspostavlja novi proračunski naslov Ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija, poljoprivreda i ruralna područja, ribarstvo i pomorstvo, napredak i sigurnost, za provedbu kojeg se osniva novi europski fond.

Nova valuta

Nova industrijska revolucija ne događa se u proizvodnji – nego u električnoj energiji

Ne plaćaju nego upravljaju

Energetska igra se promijenila – a neki su već nekoliko poteza ispred

Tim prijedlogom mijenja se sadašnji model provedbe ZPP-a, ali ova politika ostaje ključni prioritet EU financiranja. “Kroz ovaj fond Hrvatska bi imala na raspolaganju 16,8 milijardi eura, a za provedbu ZPP-a bi bilo raspoloživo 3,7 milijardi eura”, kazao je Majdak.

Dekan zagrebačkog Agronomskog fakulteta Aleksandar Mešić je istaknuo kako će ključni izazov biti povećanje učinkovitosti ulaganja.

“Nužno je jasno definirati prioritete i raspoloživa sredstva usmjeriti prema područjima koja donose najveću dugoročnu vrijednost. Među njima se posebno ističu ulaganja u znanje, obrazovanje i razvoj stručnih kompetencija jer jedino obrazovani i tehnološki osposobljeni stručnjaci mogu pratiti ubrzani razvoj suvremene poljoprivrede, povećavati produktivnost te istodobno osigurati visoke ekološke standarde proizvodnje”, rekao je.

Ulaganje u moderne tehnologije preduvjet uspješnosti

Asistent Uprave tvrtke SANO Jugoistočna Europa Ivan Vukmanović je istaknuo kako je ulaganje u moderne tehnologije jedan od osnovnih preduvjeta za uspješnost. Proširenjem vlastitih skladišnih kapaciteta, kako je naveo, povećali su otpornost na volatilnost tržišta.

Tijekom 2024. investirali su i u vlastitu sunčanu elektranu snage 500 KW, koja pokriva 34 posto njihovih potreba za električnom energijom. “Investicije su proizašle upravo iz prepoznavanja potreba tržišta”, kazao.

I tvrtka Agrovelebit iz Lovinca također kontinuirano ulaže u modernizaciju poslovanja. Direktor tvrtke Nikola Vidaković je kazao kako su u proteklih šest do sedam godina uložili više od tri milijuna eura u modernizaciju skladišta krumpira, opremu za pakiranje te primarnu proizvodnju. Investicija je sufinancirana sredstvima fonda za ruralni razvoj.

“Kontinuirano ulažemo u digitalizaciju sustava u procesu proizvodnje i skladištenja, razvoj novih znanja kao i stvaranje novih proizvoda“, rekao je.