U vrijeme kada sve više građana izbjegava vijesti, povjerenje u medije pada, a društvene mreže i umjetna inteligencija mijenjaju način na koji se informiramo, o krizi medijske industrije i novinarstva u podcastu „Poslovni svijet s Ilijom Jandrićem“ govorila je stručnjakinja za medije i političku komunikaciju dr. Marijana Grbeša s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. Gostovanje se poklopilo s objavom enciklike pape Lava XIV. Magnifica humanitas u kojoj je pozvao na kontrolu umjetne inteligencije, a profesorica Grbeša je proteklog vikenda u Vatikanu sudjelovala na konferenciji „Očuvanje ljudskih glasova i lica“. – Ovaj dokument pape Lea XIV. je jako svjetovan. On u svom fokusu ima ono što nas danas kao civilizaciju čeka i ono s čime se zapravo moramo i izboriti, a to je prodiranje umjetne inteligencije u sve pore života. Papa Leo je, naravno, progovorio iz perspektive Crkve, ali ne samo Crkve, nego jednog svjetskog influencera koji nastoji upozoriti sve one koji imaju poluge u svojim rukama da je ovo civilizacijsko pitanje i da moraju biti izuzetno odgovorni jer se sada susrećemo s jednim alatom koji je još uvijek alat, ali koji prijeti da preraste u nešto više. I to je ono o čemu govori Papa – analizira dr. Grbeša.

Nikome nije u interesu da se AI otme kontroli

Papa Lav XIV. odnos prema UI postavio je na tri stupa: suradnja, odgovornost i obrazovanje. Grbeša pojašnjava da on nije protiv razvoja umjetne inteligencije, ali smatra da su ljudi ti koji njome trebaju upravljati. – Ono što se sada događa, dakle, to gomilanje moći u rukama nekolicine oligarha koji netransparentno razvijaju te sustave i mi ne znamo što se događa u pozadini. Ne znamo ni u kojoj mjeri mi postajemo hrana tim sustavima, našim podacima itd. itd. Sve nešto što smo iskusili na društvenim mrežama sada se diže na sljedeću potenciju, a time ne mogu upravljati ni oni koji su te sustave stvorili. Na primjer, Alibaba u Kini u jednom trenutku sam je sebe reprogramirao i počeo raditi nešto sasvim drugo od onog za što je inicijalno razvijen i namijenjen. Takve stvari su se navodile kao primjeri da nikome nije u interesu da se ti sustavi otmu kontroli. Prema tome, trebao bi postojati zajednički interes da se vrlo pažljivo razvijaju ti modeli i da se vrlo pažljivo njima upravlja – poručuje Grbeša. Kao jedna od 20 govornika na konferenciji „Očuvanje ljudskih glasova i lica“ Marijana Grbeša je susrela papu Lava i na audijenciji. – Papa je onakav kakav se i čini. Dakle, vrlo je jednostavan i pristupačan, onako kako to Amerikanci zapravo dobro znaju biti. Vrlo je simpatičan i vrlo je kul – prenosi svoje dojmove profesorica Marijana Grbeša.

Mediji kreiraju svoje chat botove koji čavrljaju s čitateljima

Društvene mreže i algoritmi izazvali su krizu medijske industrije i deprofesionalizaciju javnog prostora, a prof. Grbeša strahuje da bi umjetna inteligencija mogla samo pojačati taj negativan trend. – Najviše me zabrinjava da će biti sve manje novinarskog sadržaja, da će biti jako puno preuzimanja, što već sada imamo, dakle, copy- paste te da će ti alati zamijeniti novinarsko pisanje. A to će značiti manje ljudske provjere. Velike medijske kuće kao što je Washington Post sve karte sad bacaju na personalizaciju sadržaja, na razgovor čitatelja sa samim medijem. Što to znači? To znači da te velike kuće razvijaju chat botove koji će vam moći, na primjer, iz cijelog korpusa njihovih tekstova izvući nešto i objasniti vam detaljnije. Recimo ako me zanima ova papina enciklika, onda ću imati tamo svog chat bot novinara s kojim ću moći chatati o toj enciklici i taj AI alat će mi pomoći da razumijem ono što me zanima. Cilj je da čitatelj umjesto da sam traži odgovore kao do sada, recimo guglanjem, ostane na stranici portala i sve to doznaje od njihovog AI chat bota – pojašnjava dr. Grbeša.

Novinarstvo treba tretirati kao društveni kapital

Zbog svega toga upozorava da je strahovito bitno i esencijalno za demokraciju da se novinarstvo počne tretirati kao društveni kapital.  – Nema demokracije bez novinarstva. Ne može umjetna inteligencija zamijeniti suštinu. Ona može zamijeniti novinarsku tehniku u jednom dijelu, ali samu ideju, dakle, samu filozofiju novinarske profesije i njezinu ulogu u demokraciji ne može zamijeniti umjetna inteligencija – upozorava dr. Grbeša.

Istaknula je i veliku odgovornost samih medija te poručila: Ako ne bude novinarstva, mislim da ćemo imati puno veći problem, neće biti ni demokracije.

model uspjeha

Nije problem u umjetnoj inteligenciji – problem je što kompanije još ne znaju što s njom

Nova valuta

Nova industrijska revolucija ne događa se u proizvodnji – nego u električnoj energiji

U intervjuu je profesorica Marijana Grbeša govorila i o istraživanju prema kojem mladi sve više namjerno izbjegavaju vijesti, o posljedicama informiranja putem društvenih mreža i opadanju utjecaja tradicionalnih medija, o uzrocima nepovjerenja u medije i loše slike novinara u javnosti, analizirala je koliko su za to krivi sami mediji, a koliko političari koji sve češće javno napadaju novinare. Cijeli podcast „Poslovni svijet s Ilijom Jandrićem“ pogledajte na YouTube kanalu Poslovnog dnevnika ili slušajte na platformi MixCloud.