Otkako je Vlada omogućila izravno uključivanje građana kao ulagatelja u državne vrijednosne papire, deseci tisuća građana periodično sudjeluju u tim operacijama državnog zaduživanja i aktivno prate informacije o njima.

U slučaju trezorskih zapisa kalendar izdanja unaprijed je precizno definiran pa je uoči skorog dospijeća 1,33 milijarde eura vrijednog 12-mjesečnog trezorca s početka lanjskog lipnja ovog ponedjeljka započeo upis novoga, s podjednakim ukupnim ciljanim iznosom – 1,3 milijarde.

Konkurentna opcija

Prema već uhodanom obrascu prvi krug, u trajanju od tjedan dana, namijenjen je malim ulagateljima za koje se već u pozivu na upis fiksira visina kamatne stope (za razliku od aukcijskog načela koje vrijedi za velike, tzv. kvalificirane ulagatelje). Ona je u ovoj rundi utvrđen na 2,85 posto, što u odnosu na nekoliko prethodnih izdanja ročnosti od godinu dana znači nešto veći prinos.

Naime, posljednja tri takva za građane su nosila kamatnu stopu od 2,60 posto (naspram one za institucionalne investitore koja se kretala od 2,05 do 2,15 posto). Kako se kod TZ-a ona obračunava kroz diskontnu cijenu pri upisu, na 1000 eura nominalne vrijednosti zapisa ovaj put će pri upisu trebati uplatiti 972,36 eura, tj. nekoliko eura manje nego u prethodnim izdanjima. Povećanje prinosa odražava tržišna kretanja koja su u novije vrijeme pod utjecajem ponovnog jačanja inflatornih pritisaka, što se u znatnoj mjeri pripisuje ratu na Bliskom istoku i njime uzrokovanim poremećajima cijena energenata.

Zbog toga se, uostalom, računa da će i Europska središnja banka (ECB) na idućem sastanku Upravnog vijeća (za dva tjedna) povećati ključne kamatne stope u koje je zadnji put dirala prije gotovo godinu dana, a u smjeru povećanja još u rujnu 2023.

Nakon sastanka potkraj travnja predsjednica ECB-a Christine Lagarde izjavila da će do lipanjskog biti dovoljno podataka za donošenje informirane odluke. “Povećanje kamatnih stopa u lipnju je vrlo vjerojatno, a ne može se isključiti i drugo u rujnu”, zaključak je osvrta Petera Vandena Houtea, objavljenog ovih dana na ING Thinku. Tri koraka povećanja ključnih kamatnjaka ove godine i dalje se ne smatraju izglednim. Čine se prevelikim izazovom, kaže taj ekonomist, dodajući da “iako se predsjednici ESB-a ne sviđa ta riječ, eurozona se suočava s okruženjem koje nalikuje stagflaciji”.

Odluka ekipe zadužene za upravljanje javnim dugom u resoru ministra Tomislava Ćorića da za novu ponudu trezoraca građanima malo podeblja prinos u odnosu na prethodno izdanje zbog svega zapravo nije neočekivana. Kad su posrijedi mali ulagatelji, ulaganje u državni dug uglavnom je alternativa bankovnim oročenjima. U tom smislu novi trezorac je, kao i svi prethodni, konkurentna opcija.

Nova pravila kapitala

Budućnost neće pripasti najzelenijima, nego najpametnijima

Nova generacija

U eri umjetne inteligencije raste potražnja za cyber stručnjacima

Prema HNB-ovoj informativnoj listi kamatnih stopa na depozite potrošača, u tri najveće banke na 12-mjesečna oročenja one su ispod jedan posto. Nekoliko manjih na taj rok plaća više od dva posto kamate, a trenutačno najveću ima Raiffeisen banka s ponudom stope istovjetne novom TZ-u, ali s tim da su kamata na bankovne depozite podložne oporezivanju dohodaka.

Nova prilika u lipnju

Početkom idućeg tjedna vidjet će se koliko će uplata u krugu namijenjenom fizičkim osobama (što uz “obične” štediše uključuje i obrtnike) privući ti kratkoročni državni papiri. U dospijevajućim zapisima njih gotovo 23 tisuće imaju uložen nominalni iznos od 810 milijuna eura. Dosadašnja praksa pokazala je da se mnogi postojeći ulagatelji odlučuju za opciju automatskog reinvestiranja umjesto unovčenja.

Na odaziv bi određenog utjecaja moglo imati i to što već 8. lipnja počinje i upis nove serije najkraćeg, tromjesečnog TZ-a. Inače, računajući i trezorske zapise i državne obveznice građani u državnom dugu trenutačno imaju više od 4,7 milijardi eura, od čega gotovo 4 milijarde otpadaju na kratkoročne papire.