Mol je dobio novi rok za finalizaciju transakcije preuzimanja većinskog udjela u Naftnoj industriji Srbije. I to do 6. lipnja, kada bi trebao postići konačni dogovor. Pet mjeseci nakon što je objavio da je postigao okvirni dogovor s ruskim vlasnikom o kontrolnom udjelu.

Međutim, teško je povjerovati da se ono što se nije moglo riješiti u prethodnih pola godine može riješiti za pola mjeseca. Da je nešto zapelo u pregovorima između Gazproma i Mola bilo je jasno već 24. ožujka, kada je stigla OFAC-ova dozvola za pomicanje roka na prošli tjedan.

Jer okvirni sporazum ili nije tako čvrst kao što se činilo 19. siječnja, kada se činilo da će sve uskoro biti gotovo, ili su se okolnosti u međuvremenu promijenile.

Teški pregovori

I za Gazprom, koji i dalje koristi trenutačnu situaciju kako bi sačuvao svoj većinski udio u NIS-u. I za Mol, koji sada, moglo bi se reći, pažljivije važe što kupuje i u čije vlasništvo ulazi. Washington, opet, iz nekih njima poznatih razloga, pokazuje “toleranciju” i po tko zna koji put odgađa rok koji si sam postavlja. Sve počinje više sličiti na predstavu s bezbrojnim preokretima nego na pregovore između velikih sila.

Neki analitičari smatraju da predstoje još dva tjedna teških pregovora. Trenutačno ništa ne sugerira da će se uskoro postići dogovor. Pogotovo ne za dva tjedna, što je novi rok. Uostalom, još prošli tjedan Gyorgyi Basza, jedan od izvršnih direktora MOL-a, u Beogradu je rekao da su pregovori teški i u kritičnoj fazi. Međutim, Mol se nada da će se postići dogovor. Najteže je, rekao je, uskladiti dio koji se tiče sankcija i zahtjeve američke administracije.

Ministrica rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da mađarska naftna kompanija Mol teži održavanju veće operativne fleksibilnosti unutar svoje grupe, ali da je Srbija vrlo jasna i isključiva u svom stavu da NIS mora ostati dominantna tvrtka na srpskom tržištu. Govoreći o pregovorima s Molom o akviziciji ruskog udjela u NIS-u, ministrica je izjavila da je tijekom prethodnog tjedna bilo nekoliko krugova razgovora i razmjene nacrta ugovora dioničara.

“Približili smo se stavovima kako bismo pronašli kompromis i mislim da ćemo uspjeti postići zadovoljavajući ishod”, rekla je Đedović Handanović za RTS.

Nova pravila kapitala

Budućnost neće pripasti najzelenijima, nego najpametnijima

Nova generacija

U eri umjetne inteligencije raste potražnja za cyber stručnjacima

Istaknula je da Srbija inzistira da rafinerija u Pančevu radi u što većem opsegu i da se domaće tržište opskrbljuje prvenstveno iz domaće prerade, a ne iz uvoza.

“Imamo rafineriju u izuzetno dobrom stanju. Kapitalni remont je obavljen 2024. godine i imamo uvjete da budemo stabilni preko NIS-a”, naglasila je Đedović Handanović. Istaknula je da bi izgradnja novog naftovoda prema Mađarskoj i Srbiji osigurala dodatni smjer opskrbe sirovom naftom. Kaže da projekt dobro napreduje, da je već dobiven veliki broj dozvola te da se očekuje potpisivanje ugovora s izvođačem radova.

“Očekujemo da će radovi započeti odmah nakon ljeta i da će projekt biti završen do 2028.”, rekla je ministrica. Prema njezinim riječima, novi naftovod omogućit će Srbiji da ne ovisi isključivo o JANAF-u i ruti opskrbe preko Hrvatske, već da preko Mađarske dobije alternativnu vezu sa srednjom i istočnom Europom.

No, kako upozoravaju analitičari, svako daljnje produljenje rokova zahtijeva ne samo nove dozvole za operativni rad NIS-a, već i produžuje razdoblje tijekom kojeg ova tvrtka radi praktički u izvanrednom stanju. A državi, s druge strane, ova situacija ne odgovara.

Pravo prvokupa

Pogotovo što njezini predstavnici već tjednima tvrde da se ne mogu dogovoriti o budućim međusobnim odnosima s Molom. A oni se tiču, prije svega, radnog kapaciteta rafinerije u Pančevu, ali i nekih drugih uvjeta kojima Srbija želi zaštititi svoje interese kao manjinski vlasnik.

Međutim, teško je zamisliti da bi zbog nesuglasica oko tog budućeg sporazuma Srbija mogla blokirati konačni dogovor između kupca i prodavatelja. Iako je predsjednik Vučić svojedobno, nakon što je javnost saznala da postoji ponuda tvrtke upitnog poslovnog čovjeka Ranka Mimovića, izjavio da Srbija mora odobriti prodaju.

Činjenica je, međutim, da se Srbija o tome ne pita. Osim ako Vučić nije mislio na pravo prvokupa. Naime, ugovor sklopljen 2008. između Gazproma i Srbije daje bilo kojoj strani mogućnost korištenja ovog prava u slučaju prodaje trećoj strani. U praksi to znači da je Gazprom, kao većinski vlasnik, ako želi prodati dionice, dužan ih prvo ponuditi Srbiji. Isto vrijedi i inače. Ako Srbija želi izaći iz suvlasništva, prvo bi trebala ponuditi svoj udio Gazpromu.