Od dobrobiti za čovječanstvo do pukih tehnikalija, tako je u suštini tekao sudski proces Elona Muska protiv Sama Altmana koji je imao pažnju cijele Silicijske doline.

Nakon tri tjedna procesa i vijećanja koje je trajalo manje od dva sata okončana je jedna od najpraćenijih pravnih bitaka u svijetu tehnologije. Porota je donijela jednoglasnu odluku da je Musk zakasnio s podnošenjem tužbe protiv Altmana, Grega Brockmana i tvrtke OpenAI, koju je s njima suosnovao 2015. godine.

Uložio 38 milijuna dolara

Naime, u središtu tužbe bila je Muskova tvrdnja da su Altman i Brockman izdali temeljnu misiju OpenAI-ja koji je, prema njegovim navodima, osnovan kao neprofitna organizacija s ciljem razvoja umjetne inteligencije za dobrobit čovječanstva. On sam u to je uložio 38 milijuna dolara te optužio bivše partnere da su iza njegovih leđa sve transformirali u profitno orijentiranog diva.

Tražio je od suda da prisili OpenAI i Microsoft na isplatu odštete do 150 milijardi dolara neprofitnoj zakladi, smjenu Altmana i Brockmana te raspuštanje profitne strukture koja je OpenAI pretvorila u jednu od najvrjednijih svjetskih tvrtki. No, na kraju nije dobio što je želio. Putem društvene mreže X odluku suda potom je nazvao “kalendarskom tehnikalijom”, a sutkinju aktivisticom koja je stvorila opasan presedan.

“Upravo je dala besplatnu dozvolu za pljačkanje dobrotvornih organizacija”, napisao je. Muskov odvjetnik Steven Molo usporedio je presudu s povijesnim porazima Amerikanaca u Ratu za neovisnost, poput Bitke kod Bunker Hilla, sugerirajući da je ovo samo izgubljena bitka, a ne rat.

Obrana je pak od početka gradila drugačiju priču, a njihovi odvjetnici tvrdili su da nikada nije postojalo čvrsto obećanje da će tvrtka zauvijek ostati neprofitna te da je Musk to znao. Istaknuli su da je baš on u jednom trenutku zagovarao stvaranje profitnog ogranka kako bi se mogli natjecati s Googleom. Prema njihovoj verziji, Musk je napustio tvrtku 2018. godine jer mu nije uspjelo preuzeti potpunu kontrolu.

Veliki financijski ulozi

Bilo kako bilo, suđenje je pružilo uvid u zakulisne borbe i ambicije, a u središtu pozornosti našao se i Muskov privatni život. Naime, svjedočila je Shivon Zilis, izvršna direktorica u njegovim tvrtkama i majka četvero njegove djece, koja je otkrila nove detalje o njihovoj vezi i njezinoj ulozi kao posrednice nakon Muskovog odlaska iz OpenAI-ja.

Inače, organizacija je to koja je tvorac revolucionarnog ChatGPT-ja te je jedna od najvrjednijih privatnih tehnoloških kompanija na svijetu, a tijekom suđenja otkriveno je da udio suosnivača Brockmana vrijedi oko 30 milijardi dolara. Upravo je to “nepravedno bogaćenje” bilo u središtu Muskove optužbe.

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Nova pravila kapitala

Budućnost neće pripasti najzelenijima, nego najpametnijima