Platforme kao što su YouTube, Google, Instagram, Facebook, LinkedIn, ChatGPT i TikTok ne samo da osiguravaju informatičku infrastrukturu za globalni razgovor, već su sve češće i same predmet tog razgovora.
Njihova prisutnost dominira kako u tradicionalnim medijima, tako i na društvenim kanalima, čime suvereno vladaju globalnim diskursom. Ova koncentracija nije samo odraz njihove veličine, već i načina na koji utjecaj danas funkcionira, postavljajući temelje za novu eru u kojoj šačica korporacija definira kako vidimo i razumijemo svijet.
One nisu samo velike, postale su temeljna infrastruktura putem koje ljudi doživljavaju i stupaju u interakciju sa svijetom oko sebe. Upravo te platforme određuju koji će sadržaj isplivati na površinu, kako će biti rangiran i što će dobiti na zamahu, i to na ljestvici s kojom se nijedna prethodna generacija medijskih kuća nije mogla mjeriti, piše Techradar.
Ovakva arhitektura moći stvara samoodrživu dinamiku u kojoj se prednost neprestano povećava. Utjecaj više ne ovisi o tome tko proizvodi najviše sadržaja, već o tome tko kontrolira kako se taj sadržaj otkriva i interpretira.
Kontrola algoritama
U praksi to znači da su se distribucija i otkrivanje informacija spojili u jedno. Biti odsutan s ovih platformi sve više znači biti potpuno isključen iz globalne konverzacije, postati nevidljiv u digitalnoj javnoj sferi.
Kontrola nad algoritmima koji odlučuju što vidimo postala je tako moćnije oružje od same proizvodnje vijesti ili kulturnih sadržaja, što tradicionalne medije stavlja u podređen položaj iz kojeg se teško mogu izvući.
Umjetna inteligencija ovaj proces značajno ubrzava i dodatno učvršćuje postojeću dominaciju. Uspon pretraživanja i otkrivanja sadržaja vođenih umjetnom inteligencijom znači da je interpretacija informacija, a ne samo njihova distribucija, sve više koncentrirana unutar iste male skupine kompanija.
Generativni AI alati već se koriste u redakcijama za sažimanje članaka i analizu podataka, što može osloboditi vrijeme novinarima, ali istovremeno postavlja i etička pitanja te zabrinutost oko točnosti.
Umjetna inteligencija
Stručnjaci predviđaju da će do 2026. godine umjetna inteligencija biti duboko ukorijenjena u stvaranje, distribuciju i analizu sadržaja, uključujući oglašavanje i personalizirane preporuke, što će dodatno ojačati utjecaj tehnoloških divova.
Ipak, postoji jedna važna nijansa: utjecaj nije isto što i popularnost. Nekoliko najutjecajnijih platformi posluje pod stalnim regulatornim i javnim nadzorom, potaknutim zabrinutošću oko tržišnog natjecanja, upravljanja i moderiranja sadržaja.
Akt o digitalnim tržištima Europske unije, primjerice, već je rezultirao značajnim kaznama za Apple i Metu, a EU signalizira da planira još strožu primjenu pravila. Unatoč tome, ovaj nadzor nije promijenio temeljnu dinamiku moći.
Korisnici mogu izražavati zabrinutost zbog ovih platformi, ali se i dalje oslanjaju na njih za pretraživanje, komunikaciju i pristup informacijama.
Publika može imati rezerve prema Facebooku, ali i dalje nema usporedivu alternativu za održavanje kontakta s obitelji u inozemstvu, što ističe središnju napetost – utjecaj na ovoj razini može opstati čak i usprkos stalnim kritikama.
Strukturna prednost
Razmjeri ove dominacije postaju još jasniji kada se pogledaju platforme koje se najčešće opisuju kao alternative ili izazivači u usponu. Kada se prati utjecaj kroz mainstream i društvene medije, strukturni jaz je zapanjujući.
Analiza mainstream i društvenih medija pokazuje da kompanije koje danas oblikuju globalni utjecaj uključuju YouTube, Google, Instagram, Facebook, LinkedIn, Apple, Amazon, Microsoft, TikTok i ChatGPT.
One djeluju na razini dosega i integracije kojoj se malo tko drugi može približiti. Čak i najčešće spominjani izazivači, uključujući Reddit, Perplexity AI, Bluesky, Snapchat i Quoru, postoje na materijalno drugačijoj razini utjecaja.
Ovdje se ne radi samo o konkurentskoj, već o strukturnoj prednosti koju je gotovo nemoguće replicirati.
Nova realnost
Dodatni faktor koji učvršćuje ovu dominaciju jest sazrijevanje ekonomije kreatora. Platforme su uložile golema sredstva u alate i monetizaciju za pojedinačne stvaratelje sadržaja, što je dovelo do brisanja granica između tradicionalnih novinara i novih medijskih influencera.
U tom ekosustavu, tehnološke platforme djeluju kao primarni posrednici i čuvari vrata, odlučujući tko će uspjeti, a tko ne. Istovremeno, fragmentacija medija, gdje je publika raspršena na mnoštvo kanala od društvenih mreža i newslettera do podcasta, ide na ruku upravo velikim platformama koje taj sadržaj agregiraju.
Financijski, pomak prihoda od oglašavanja s tradicionalnih medija na tehnološke platforme nastavlja se nesmanjenim tempom, dodatno iscrpljujući resurse neovisnog novinarstva.
Taj fenomen opisan je i kao “zarobljavanje medijskog okruženja”, gdje tehnološki divovi ne posjeduju medije, već oblikuju cjelokupni informacijski prostor u kojem djeluju.
Pitanje budućnosti
Ono što sve ovo u konačnici opisuje nije samo tržišno vodstvo, već strukturna koncentracija moći. Mali broj platformi sada se nalazi u središtu načina na koji svijet komunicira, oblikujući i koje se informacije distribuiraju i kako se one interpretiraju.
Prednosti koje ove platforme imaju u dosegu, podacima i, sve više, u sustavima umjetne inteligencije izgrađenim na tim podacima, nisu statične. One se umnožavaju.
Svaka godina u kojoj izazivači ne uspiju dosegnuti kritičnu masu čini postojeći krajolik još utvrđenijim. Regulatorni odgovori, koliko god bili značajni, doveli su do nadzora i posljedica, ali ne i do preraspodjele utjecaja koja bi se mogla izmjeriti na razini koju podaci sada pokazuju.
Pitanje više nije postoji li ta koncentracija, već što ona znači za sve koji djeluju u okruženju u kojem je utjecaj sve više koncentriran na vrhu i jesu li okviri koji se danas grade doista opremljeni za upravljanje njime. Podaci sugeriraju da se prozor za taj razgovor opasno sužava.
*uz korištenje AI-ja
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu