Više od polovice građana izbjegava vijesti, a gotovo četvrtina bi češće pratila medije kada bi u njima bilo zastupljeno više pozitivnih priča. Pokazali su to rezultati novog istraživanja o medijskim navikama građana, predstavljeni nedavno na konferenciji u organizaciji Agencije za medije.

Fenomen građana koji ne prate informativni sadržaj pomno je istraživala i Ruth Palmer, koautorica knjige ‘Izbjegavanje vijesti’ s kojom smo razgovarali tijekom njezina druženja s medijima. Palmer, inače i profesorica komunikologije na IE University u Madridu, istaknula je kako se pojedine skupine više distanciraju od informativnih sadržaja u usporedbi s drugima.

Otuđeni od vijesti

“To su u pravilu manje privilegirane skupine: mladi, žene, ljudi slabijeg socioekonomskog statusa te pojedinci koje manje zanima politika, jer brojni ljudi poistovjećuju vijesti, a samim time i medije, s politikom. Izbjegavanje vijesti pritom izaziva društveno vrlo negativan ciklus, mediji manje pišu o temama skupina koje ne prate vijesti, političke figure se zbog toga ne bave njihovim problemima, a te iste grupe se dodatno otuđuju od vijesti”, rekla je Palmer.

Knjiga, u čijem je stvaranju Palmer sudjelovala, bavi se dijelom javnosti koji više ne konzumira informativne medije, što je tema koja izaziva sve veću zabrinutost diljem svijeta, osobito u medijskim krugovima, budući da brojni pokazatelji upućuju na to da sve više ljudi u odnosu na ranija razdoblja ne prati vijesti. Za rast broja onih koji se klone informativnih sadržaja puno je razloga, a Palmer kao jedan od ključnih ističe tehnološke promjene.

“Danas ljudi imaju mnogo više medijskih opcija nego prije. Prije pojave digitalnih medija mnogi su pratili vijesti čak i ako ih one nisu posebno zanimale, jednostavno zato što nije bilo mnogo drugih sadržaja dostupnih za konzumaciju. Danas ljudi imaju znatno više izbora i upravo je to jedan od glavnih razloga koji je pridonio izbjegavanju vijesti”, navela je Palmer.

Nedavno predstavljeno domaće istraživanje pokazuje kako 48 posto hrvatskih građana povremeno ili često namjerno izbjegava vijesti, dok osam posto građana uopće ne prati vijesti. Istraživanje je pokazalo da su anksioznost i emocionalna reakcija na negativnost u informacijama koje vide, pročitaju ili čuju u medijima, te opća građanska nezainteresiranost, među ključnim razlozima namjernog ignoriranja medija u Hrvatskoj. Ispitanici su pritom istaknuli kako bi ih veći broj pozitivnih vijesti potaknuo na češće praćenje vijesti, što je posebice svojstveno mlađima, pripadnicima generacije Z i Y.

Ne vide važnost

“Kada razgovarate s ljudima koji dosljedno ne prate aktualnosti u medijima, oni obično ne smatraju da imaju građansku dužnost biti informirani o nekim temama. Ne vide jasno koliko je važno pratiti vijesti kako bi mogli kvalitetno funkcionirati u svakodnevnom životu. To je nešto što se uči. Često upravo obrazovaniji ljudi razvijaju takav odnos prema informiranju. Ljudi koje intervjuiramo najčešće kažu da su im vijesti previše depresivne i da im te informacije nisu korisne. Riječ je uglavnom o osobama s nižom razinom obrazovanja. Zato smatram da je važnost praćenja vijesti nešto što treba podučavati”, kazala je Palmer.

Mnogi ljudi, koji ignoriraju informativne medije, zapravo ne vole politiku. Zanimljivo je da tijekom razgovora s njima, oni ponekad iznose vrlo čvrste stavove o pitanjima poput biciklističkih staza, parkova ili drugih tema koje bi se mogle smatrati političkima, navela je Palmer i pojasnila kako se javlja suprotnost u tome što tvrde da ih politika ne zanima, a ipak imaju jasna mišljenja o pitanjima koja su političke prirode. Kada ih se o tome priupita, često odgovaraju da nisu smatrali da je riječ o politici, tvrdi koautorica knjige.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

“Vjerujem da postoji prostor i za novinare, ali i šire, za obrazovni sustav, da pomognu ljudima shvatiti kako politika nije samo svađa među političarima u parlamentu. Politika izravno utječe na njihove živote, a upravo tu povezanost mnogi ljudi koji izbjegavaju vijesti ne vide. Zato je važno pokazati na koji način političke odluke utječu na svakodnevni život ljudi”, rekla je Palmer.