Planet Zemlja na rubu litice, samo što ne padne u neku goruću masu pomalo sablasno crvene boje – tako izgleda omot Global Risks Reporta 2026, godišnjeg izvještaja Svjetskog ekonomskog foruma. Ako ćemo knjigu doslovno suditi po koricama, ne piše nam se dobro…

Sam izvještaj rađen je na temelju anketa sa svjetskim liderima. U jednom dijelu je to uvid više od 1300 stručnjaka iz poslovnog, akademskog i javnog sektora, dok je drugi dio baziran na odgovorima 11.000 vođa kompanija o rizicima u njihovim zemljama.

Kompleksno vrijeme

A sve što u izvješću stoji, pojašnjeno je na konferenciji koju su organizirali AmCham Hrvatska i Marsh McLennan. Ono pak daje pregled najvažnijih rizika, trendova i strukturnih promjena koje će u nadolazećim godinama oblikovati globalno poslovno okruženje. Ipak, taj izvještaj nije Sveto pismo jer živimo u svijetu koji se mijenja iz dana u dan.

Izvršna direktorica AmChama u Hrvatskoj Andrea Doko Jelušić kaže da je razumijevanje globalnih rizika važno jer utječe na strategiju, a rizici s kojima se danas kompanije susreću nisu izolirani i predvidljivi te se sve češće preklapaju iz globalnog u lokalno okruženje.

“Izvještaj pruža okvir razumijevanja promjena i pomaže liderima da sagledaju širu sliku i prostor gdje se otvaraju prilike za strateško funkcioniranje. Predviđanje je jedno od ključnih kompetencija modernog vremena, a na nama je da vidimo kako neizvjesnost pretvoriti u prostor za razvoj”.

Jasminka Horvat Martinović, CEO u Marshu McLennan Hrvatska ističe kako, prema ovom pregledu, 50 posto stručnjaka očekuje turbulentan svijet u sljedeće dvije godine, dok samo 1% vjeruje da nas čeka miran period.

“Hrvatska također osjeća tektonske poremećaje. Inflacija ostaje naš najveći pojedinačni rizik, kronični nedostatak radne snage postao je strateška prijetnja, a nekretninski balon utječe na socijalnu stabilnost i buduće investicije”.

Istina je da je ovo vrlo kompleksno vrijeme za poslovanje i one koji odlučuju pa je regionalna liderica za upravljanje rizicima za Europu iz Marsha Lorraine Stack pobrojala 10 rizika kojih se mnogi pribojavaju. Zanimljivo, u top 10 ove godine na svjetskoj razini nema ekonomskih rizika, dok u Hrvatskoj one prevladavaju. Primjerice, za sljedeće dvije godine anketirani su izdvojili: rizike geoekonomske konfrontacije, dezinformacije i misinformacije, socijalnu polarizaciju, ekstremne vremenske uvjete, oružane sukobe sa sudjelovanjem države, kibernetičku sigurnost…

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Gledamo li za sljedećih 10 godina izdvajaju se: ekstremni vremenski uvjeti, gubitak bioraznolikosti i kolaps ekosustava, kritična promjena sustava Zemlje, ponovno dezinformacije i misinformacije te AI tehnologija. Drugim riječima, ekološke teme su one koje nas dugoročno zabirnjavaju. Izdvojimo li rezultate samo za Hrvatsku, recimo da poslovni lideri kao najveće rizike ističu: inflaciju, nedostatak talenata/radne snage, ekonomski pad, pucanje balona cijena imovine te misinformacije i dezinformacije. U prijevodu, kod nas je najveća briga ona ekonomska.

Ježina: Priznati pogreške

Nastavno na sve podatke, održana je i panel rasprava u kojoj su sudjelovali čelnici velikih tvrtki ne bi li podijelili svoja iskustva poslovanja.

Potpredsjednik Atlantic Grupe Neven Vranković ističe kako je upravljanje rizicima njima jedna od glavnih upravljačkih kategorija.

“Ono na što mi obraćamo pozornost je upravljanje dobavnim lancima, cijenu i dobavljivost sirovina te upravljanje rizikom promjena potrošačkih navika. Mi ne ovisimo o jednom tržištu, kupcu ili proizvodu, ali istovremeno nam je važan način na koji se sve događa u svijetu”, kaže pa pojašnjava računicu u kojoj je cijena kave primjerice porasla tri puta u posljednjih nekoliko godina, a njima ona čini preko 30 posto prometa.

Adrian Ježina, predsjednik Uprave Telemacha kaže kako su se prije radili dugoročni planovi, a sada je put kvrgav pa smjer kompanije ovisi o nekoliko stvari.

“U prvom redu tu je tvrdoglavost, odnosno moraju se priznati pogreške. Bitna je i prilagodba organizacije jer se smjer stalno mijenja. Interakcija sa zaposlenicima tu je od ključne važnosti jer moraju vam vjerovati da znate što radite”.

U Hrvatskoj pošti (HP) pak su druge stvari na listi prioriteta. Predsjednica Uprave Ivana Mrkonjić kaže da njihovo poslovanje uvelike ovisi o cijeni energenata, a prvi rizik im je inflacija što dovodi i do dostupnosti radne snage. U HP-u radi 9300 zaposlenika, od čega je oko 250 stranih radnika što im u segmentu dostave čini ‘problem’.

“Tu nam trebaju radnici koji komuniciraju na hrvatskom jeziku. Dugoročno gledano, radimo na povećanju materijalnih prava, jer puno je poslova koji se rade za 1000 eura u Hrvatskoj. Moramo biti konkurenti kako bi privukli one koje trebamo. No, i ovi nedostaci daljnjom se automatizacijom mogu rješavati, a i ljudi s vremenom nauče jezik”.

Fokus na lojalne radnike

Kada govorimo o radnoj snazi, generalni direktor u Bini Istra Dario Silić kaže kako oni pokreću trend zapošljavanja starijih u svijetu ubrzane digitalizacije.

“Mlađi brže apsorbiraju novitete, ali kada su stresne situacije u pitanju, kao primjerice potres ili nevrijeme, većina ih neće doći na posao, dok stariji pitaju što treba napraviti i kako da pomognu. Nama je fokus na lojalnim zaposlenicima koji su dugo s nama. Uzimamo starije jer su brzi i učinkoviti kada treba i time pokazujemo da i nakon mirovine mogu biti efikasni.”

Veliku ulogu u današnjem svijetu igra i umjetna inteligencija, a malo koja napredna tvrtka danas je ne koristi. Silić ističe da oni imaju niz mjera i usluga poput senzora ili sustava komunikacije kao i videonadzora “putem kojeg vidimo tko što radi, a sa senzorima mjerimo ispušne plinove, temperature motora i zapravo znamo koja je vjerojatnost da će vam auto eksplodirati”.

Vranković pak ističe da u Atlanticu imaju, tzv. vijeće za umjetnu inteligenciju koje je “tijelo sastavljeno od većine poslovnih jedinica u kompaniji i promatra koji to alati mogu pridonijeti produktivnosti”.

On tvrdi da je u posljednjih nekoliko godina produktivniji za 20 posto zbog korištenja AI-ja. Uz umjetnu inteligenciju usko je vezana i kibernetička sigurnost o kojoj sve više raste svijest.

Stjepan Roglić, potpredsjednik Nadzornog odbora u Orbico grupi, smatra da osiguravanje od takvih rizika treba povjeriti stručnim ljudima te da se detaljno moraju sagledati svi troškovi vezani uz to, dok Jasminka Horvat Martinović ističe da se u slučaju napada mogu dogoditi značajne financijske štete koje će se reflektirati na samo poslovanje.