Već mjesecima jasno je da je prvotne Vladine projekcije inflacije za ovu godinu pregazilo vrijeme, ali sada i službeno imamo novu, revidiranu prognozu Vlade. Danas u Ministarstvu financija očekuju da će prosječna stopa inflacije u 2026. iznositi 4,9 posto.

Mnogi ekonomisti su već potkraj prošle godine bili sumnjičavi prema njezinu predviđanju usporavanja stope na 2,8 posto, a jačanje geopolitičkih napetosti i tržišni poremećaji uslijed eskalacije rata na Bliskom istoku odagnali su svaku sumnju da od usporavanja neće biti ništa.

Revidirane makroekonomske projekcije Vlada je napravila u okviru Izvješća o napretku u provedbi Nacionalnog srednjoročnog fiskalno-strukturnog plana za 2025. i 2026. godinu, pripremljenom za Bruxelles u okviru Europskog semestra.

Oslonac potražnja

Ta izvješća dio su novog okvira za ekonomsko upravljanje Europskom unijom, a prema dokumentu koji je upućen Europskoj komisiji, osjetno su smanjena i očekivanja vezana uz tržište rada, ponajprije u pogledu rasta broja zaposlenih. Donedavna službena projekcija upućivala je da će zaposlenost rasti 1,8 posto, a po novom se očekuje 0,9 posto više zaposlenih nego lani.

Ipak, stopa rasta BDP-a revidirana je naniže tek malo. Nakon što je prošlogodišnji gospodarski rast ispao nešto veći od prognoza (3,4 posto realno), projekcije za ovu godinu korigirane su s 2,7 na 2,6 posto. Pritom oslonac ostaje domaća potražnja, dok se u pogledu inozemne računa s daljnjim smanjivanjem negativnog doprinosa neto izvoza. Kad je riječ o domaćoj potražnji, za osobnu potrošnju se sad računa da će realno rasti i dalje solidnih 2,8 posto, iako je to nešto manje od prvotno projiciranih 3,2 posto. Istodobno, očekivanja rasta investicija su nešto povećana, s 3,1 na 3,3 posto realno, a tom rastu više bi trebalo pridonijeti povećanje kod onih u javnom sektoru koje su za ovu godinu projicirane na čak oko 5,5 milijardi eura.

U okolnostima i dalje naglašenih geopolitičkih neizvjesnosti za ostvarenje predviđene gospodarske dinamike sredstva iz Europske unije, posebice ona za Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) samo dodatno dobivaju na važnosti. Za ovu godinu iz EU se, prema planu državnog proračuna, očekuje ukupno oko 4,7 milijardi ili za oko milijardu više nego lani. Dobar dio tog novca odnosi se na NPOO, a u povlačenju tih sredstava Hrvatska se dosad pokazala “odlikašem” među članicama Unije.

Računajući nepunih 900 milijuna eura isplaćenih po osmoj tranši u ožujku ove godine, ukupne su isplate iz EU-ova Mehanizma za oporavak i otpornost za provedbu reformi i investicija dosad dosegnule 7,3 milijardi eura. Računajući i bespovratna sredstva (tzv. grantove) i povoljna kreditna sredstva, za Hrvatsku je predviđena ukupna alokacija od 10 milijardi eura. Budući da je taj instrument na raspolaganju još ove godine, to znači da u idućim mjesecima treba ispuniti reforme i investicije zacrtane za preostale dvije tranše teške 2,7 milijardi eura.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Većim dijelom taj se novac odnosi na zajmovnu komponentu. U okviru dosadašnjih uplata bespovratna su dosegnula iskorištenost od čak 95 posto, što je ujedno najviše među članicama EU. Povlačenje preostalih sredstava zahtijeva ispunjenje čak 154 indikatora u vidu reformi i investicija do kraja kolovoza, no državni tajnik Stipe Župan kaže kako ih je više od 70 već ispunjeno, a te brojke se povećavaju iz dana u dan, kako s osnove reformi predviđenih NPOO-om tako i dovršavanja pojedinih investicija.

Optimistične procjene

Računa se da će se do zadanog roka, kao i dosad, ispuniti svi indikatori, a plan je da se potom put Bruxellesa uputi objedinjen zahtjev za isplatu obje te runde. Među ‘zadaćama’ čije ispunjenje treba dokumentirati i argumentirati za povlačenje spomenutih 2,7 milijardi eura niz je značajnih projekata. Od onih vezanih uz plinovode ili poslijepotresnu obnovu objekata pa do desetke milijuna eura vrijednih ulaganja u linearne akceleratore u zdravstvenim ustanovama .

U svakom slučaju, zaključenje NPOO-a uz maksimalnu iskorištenost europskih sredstava u zadnjoj godini provedbe važno je i za dinamiku ekonomske aktivnosti u uvjetima ne baš povoljnog vanjskog okruženja, a u konačnici i za proračun za koji ministar financija Tomislav Ćorić i ovih dana poručuje da je stabilan. S tim u vezi i ovih je dana poručio kako je Vlada postavila jasan cilj cilj održanja proračunskog deficita opće države u okviru kriterija iz Maastrichta tri posto BDP-a i uvjeren je da će u tome uspjeti, a stabilno financijsko okruženje je najbolja moguća osnova za daljnji rast hrvatskog gospodarstva, poručio je.