Iako je sezona grijanja još daleko, kretanja na europskom i svjetskom tržištu plina već sada izazivaju zabrinutost zbog mogućeg rasta cijena za kućanstva i gospodarstvo. O mogućim poskupljenjima i državnim subvencijama govorio je predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin Dalibor Pudić, piše HRT.

Vladina subvencija vrijedi do 30. rujna

Pudić je podsjetio kako aktualna Vladina uredba o subvencioniranju cijene plina za kućanstva vrijedi do 30. rujna, a hoće li nakon toga biti donesene nove mjere ovisit će o odluci Vlade.

udar na građane

EU ima novu direktivu: Neki lijekovi će poskupiti i do 900 posto

„Vlada je svojom uredbom donijela odluku o subvenciji do 30. rujna. Hoće li ponovno donositi novu uredbu pred devetim mjesecom, to će se vidjeti i ovisit će o odluci Vlade“, rekao je Pudić.

Burzovne cijene određuju račune građana

Objasnio je kako cijena plina za kućanstva ovisi o stanju na europskim burzama, prije svega nizozemskom TTF-u, koji služi kao referentna točka za određivanje cijena.

„Cijena plina za kućanstva mjeri se upravo prema cijenama plina na burzama, a određuje se u razdoblju od 1. svibnja do 1. srpnja. Ako bi cijene ostale više nego sada, došlo bi do povećanja krajnje cijene plina za kućanstva”, rekao je.

Dodao je kako sadašnje subvencije iznose između tri i osam eura po megavatsatu, dok je cijena plina za građane oko 50 eura po megavatsatu. Uz to, na snazi je i sniženi PDV od pet posto.

„Ukoliko ne dođe do novih subvencija ili zadržavanja sadašnjih mjera, cijena plina bit će veća“, upozorio je Pudić.

Skuplji plin znači skuplje sve – od struje do hrane

Govoreći o utjecaju rasta cijena plina na gospodarstvo, Pudić je rekao kako skuplji energenti povećavaju troškove proizvodnje i posljedično podižu cijene proizvoda.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

„Veća cijena plina rezultira većim cijenama električne energije, a svi proizvodni procesi trebaju energiju da bi proizveli konačan proizvod. Ako nemate dodatnih ušteda ili rezervi unutar kompanije, jednostavno morate imati veću izlaznu cijenu proizvoda“, rekao je.

Posebno je istaknuo petrokemijsku industriju, u kojoj je plin ključna sirovina. „Ako je gnojivo skuplje, sigurno će i poljoprivredni proizvod biti skuplji, a isto vrijedi i za druge proizvode.”

Hrvatska skladišta na 20 posto, EU prosjek 30 posto – ali nema razloga za brigu

Pudić je kazao kako su hrvatska skladišta plina trenutačno manje popunjena od prosjeka Europske unije, ali smatra da razloga za zabrinutost nema jer Hrvatska, zahvaljujući LNG terminalu, ima sigurnu opskrbu.

„Ove godine imali smo situaciju da je LNG terminal bio u remontu zbog povećanja kapaciteta s 3,9 milijardi na 6,1 milijardu kubika. U tom razdoblju opskrbljivači su povlačili plin iz skladišta”, rekao je.

Hrvatsko skladište trenutačno je popunjeno oko 20 posto, dok je prosjek u Europskoj uniji oko 30 posto.

Prema pravilima EU-a, Hrvatska mora do početka zime imati dovoljno zaliha plina. „Prema uredbi Europske unije, između 1. listopada i 1. prosinca moramo imati popunjenost skladišta od najmanje 80 posto. Sigurno ćemo dostići taj cilj”, rekao je Pudić.

Europa sigurnija nego 2022.: tada 350 eura, danas 45 eura po megavatsatu

Govoreći o mogućim posljedicama krize u Hormuškom tjesnacu, Pudić je upozorio da bi dugotrajni poremećaji mogli povećati nabavne cijene plina. Ipak, smatra da je Europa danas mnogo sigurnija nego tijekom energetske krize 2022. godine.

„Europa je danas sigurnija nego ikad prije zato što imamo LNG terminale. Godine 2022. imali smo prazna skladišta i nismo imali LNG terminale, pa su cijene dosezale i 150, pa čak i 350 eura po megavatsatu“, rekao je.

Dodao je kako su sadašnje cijene ipak znatno niže. „Danas su cijene oko 45 eura po megavatsatu. To više nisu cijene kao prije rata u Ukrajini, kada su bile oko 20 eura, ali su ipak daleko niže nego tijekom najveće krize.”