Inflacija u Hrvatskoj u travnju je ubrzala s ožujskih 4,6 na 5,4 posto i ponovno se udaljila od prosjeka europodručja. Analitičari Hrvatske narodne banke (HNB), predvođeni izvršnim direktorom Sektora istraživanja Davorom Kunovcem, upozoravaju da su vanjski šokovi poput rasta cijena energije i sirovina bili samo dio problema, dok je snažan rast domaće potrošnje omogućio brzo prelijevanje viših troškova u maloprodajne cijene.

Cijene vina najbrže rastu

U HNB-u pritom ističu da je Hrvatska od ostatka europodručja odstupala po brzini kojom su se viši troškovi prelijevali u maloprodajne cijene.

“Ono što Hrvatsku izdvaja od ostatka europodručja jesu brzina i lakoća kojima su trgovci te troškove prenosili na potrošače… U uvjetima iznimno snažne domaće potražnje – potaknute realnim rastom plaća, snažnim rastom turizma, ali i pozitivnim potrošačkim raspoloženjem – trgovci su i bez potrebe za promjenom marži ostvarili dvostruko veću dobit u odnosu na pretpandemijsko razdoblje”, istaknuli su analitičari HNB-a. Hrana i piće čine gotovo trećinu potrošačke košarice u Hrvatskoj, zbog čega rast njihovih cijena snažno utječe na životni standard građana.

U HNB-u razlikuju dva vala inflacije. Prvi, tijekom 2022. i 2023., potaknuli su rast cijena energije i hrane nakon ruske invazije na Ukrajinu te postpandemijski oporavak globalne potražnje. Drugi val, koji je počeo 2024., više je povezan s domaćim čimbenicima: dok su se cijene hrane u europodručju uglavnom stabilizirale, u Hrvatskoj su ponovno ubrzale.

HNB upozorava da su domaće maloprodajne cijene na rast troškova reagirale brže nego u većini zemalja europodručja. Primjerice, cijene čokolade u Hrvatskoj rasle su gotovo paralelno s rastom cijena kakaovca na svjetskom tržištu, dok je u ostatku eurozone prijenos bio sporiji i blaži. Hrvatska uvozi znatan dio prehrambenih proizvoda, a cijeli lanac proizvodnje i distribucije snažno ovisi o energiji. Zbog toga su domaće cijene hrane osjetljive na poremećaje na svjetskim tržištima energenata i sirovina. Međutim, rast cijena hrane nije bio ravnomjeran: desetak kategorija od ukupno 76 objašnjava više od polovice ukupnog rasta cijena hrane posljednjih godina. To pokazuje da je najveći dio rasta cijena dolazio iz relativno malog broja proizvoda, objašnjavaju u HNB-u. Analiza HNB-a pokazuje da su domaće cijene pojedinih proizvoda vrlo brzo reagirale na vanjske šokove, osobito kod robe koja se u cijelosti uvozi ili snažno ovisi o uvoznim sirovinama, poput čokolade, kave ili jestivog ulja. Ključna specifičnost Hrvatske u odnosu na ostatak europodručja jest snažna potrošnja, koja je u više navrata djelovala kao pojačalo vanjskih inflatornih šokova, ističe se u analizi. Hrvatska je od 2019. do 2024. imala snažniji rast gospodarstva i realnih plaća u odnosu na prosjek europodručja, “što je stvorilo izraženiju domaću komponentu inflacije”. HNB kao ilustrativne primjere izdvaja čokoladu, govedinu i vino, proizvode kod kojih su uzroci rasta cijena bili različiti, ali ih je povezivala snažna domaća potražnja. Čokolada je primjer proizvoda čija cijena uvelike ovisi o globalnom tržištu kakaovca. Zbog loših uroda u zapadnoj Africi cijene sirovine snažno su porasle tijekom 2024. i 2025., no u Hrvatskoj su maloprodajne cijene reagirale gotovo odmah, brže nego u ostatku europodručja.

Kod govedine su stroži ekološki standardi i viši troškovi proizvodnje podigli cijene diljem Europe, ali su u Hrvatskoj potrošački zamah i rast proizvođačkih cijena dodatno pojačali inflatorne pritiske. Vino još jasnije pokazuje koliko domaća potražnja može dominirati nad vanjskim čimbenicima. Kretanja na međunarodnom tržištu vina gotovo da ne utječu na domaće cijene, koje su među najbrže rastućima u Europi zbog pojačane potražnje za domaćim proizvodima. HNB upozorava da ni domaća proizvodnja ni sklonost domaćim proizvodima same po sebi ne jamče nižu inflaciju ako je potražnja dovoljno snažna.

Analiza HNB-a pokazuje i da su poduzeća u maloprodaji hrane od 2019. do 2024. udvostručila dobit uz uglavnom stabilne trgovačke marže. To upućuje na to da su rastuće troškove – bilo zbog skupljih uvoznih sirovina, energije ili logistike – uspješno prebacivali na krajnje potrošače u uvjetima snažne potražnje. Sličan obrazac vidi se i na razini cijelog gospodarstva.

“Ukupna dobit svih poduzeća udvostručena je uz zadržavanje stabilnih marži koje su na razini gospodarstva bile više od onih u sektoru trgovine”, navodi se u analizi HNB-a, uz ocjenu da je takav rast bio moguć samo u uvjetima snažne domaće potražnje.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Akcija urodila plodom

Početkom 2025. uočljiv je snažan pad domaće komponente inflacije hrane, koja nije povezana s uvoznim cijenama, a koincidira s potrošačkim bojkotom trgovina koji je organizirala platforma “Halo, inspektore”. Prema procjenama HNB-a, bojkot je imao privremen učinak smanjenja inflacije hrane za oko dva postotna boda tijekom naredna tri mjeseca, iako je taj efekt bio djelomično prikriven istodobnim rastom uvoznih cijena. Takvo iskustvo pokazuje da i potrošačko ponašanje – a ne samo politika i tržišni šokovi – može privremeno utjecati na dinamiku inflacije.

Analitičari HNB-a upozoravaju da nova eskalacija sukoba na Bliskom istoku ponovno povećava rizik energetskog šoka i novog vala inflacije. Dugoročno bi veću otpornost mogla donijeti veća samodostatnost u energiji i hrani, iako sama po sebi ne jamči nižu inflaciju. U kraćem roku ključno je spriječiti nepotrebno rasplamsavanje vanjskih šokova kroz pretjeranu domaću potražnju, osobito u okolnostima kad je fiskalni prostor već vidljivo sužen, a potrošači postaju svjesniji vlastite uloge u formiranju cijena, zaključuju analitičari HNB-a.