Izvršni direktor Forda, Jim Farley, uputio je dramatično upozorenje o stanju američkog gospodarstva, tvrdeći da je zemlja “ranjivija nego ikad” zbog kritičnog nedostatka kvalificiranih radnika, piše Business Insider. Njegove izjave odjeknule su industrijom i otkrivaju duboku krizu koja prijeti ne samo proizvođačima automobila, već i svakodnevnom životu svih Amerikanaca.

Vrijeme za uštedu

Do 10.000 eura popusta: Ford u proljetnoj akciji naglasak stavio na svoje poslovne adute

Glavni izvršni direktor Forda, Jim Farley, bez imalo oklijevanja opisao je Sjedinjene Američke Države kao zemlju koja se nalazi na “stvarno ranjivom mjestu” zbog kroničnog i sve dubljeg nedostatka kvalificiranih radnika. U najnovijoj epizodi svog podcasta “Drive”, Farley je iznio sumornu procjenu, rekavši kako smatra da je Amerika trenutno najranjivija u svojoj povijesti. Ovo nije prvi put da prvi čovjek detroitskog automobilskog diva upozorava na ovaj problem; već više od godinu dana javno izražava zabrinutost zbog nedostatka građevinskih radnika, zaposlenika u proizvodnji i obrtnika svih vrsta. Taj ključni segment radne snage, koji čini okosnicu industrije, Farley naziva “esencijalnom ekonomijom”, naglašavajući da bez tih ljudi cijeli sustav staje, a posljedice se osjećaju u svakom kutku društva.

Posljedice takvog stanja već su vidljive i mogle bi se preliti na cjelokupno gospodarstvo, stvarajući domino efekt. „Problemi u ovom vitalnom sektoru utječu na sve nas kroz više troškove, dulja čekanja i manje prilika”, objasnio je Farley u svom podcastu. Njegov gost, Mike Rowe, voditelj poznate televizijske serije “Prljavi poslovi”, slikovito je potvrdio tu tezu: „Ljude nije briga za nedostatak vodoinstalatera sve dok im se ne zaštopa WC školjka”. Upravo ta rečenica sažima opasnost ignoriranja ove krize – ona ostaje apstraktna sve dok izravno ne pogodi svakodnevni život građana. Od popravka automobila do izgradnje novih kuća, nedostatak stručnjaka usporava procese, diže cijene i smanjuje kvalitetu usluga za sve.

Farleyjeva zabrinutost nije neutemeljena, što potvrđuju i podaci iz cijele industrije. Prema najnovijem tromjesečnom istraživanju Nacionalne udruge proizvođača, gotovo polovica američkih tvrtki navodi privlačenje i zadržavanje radnika kao svoj najveći poslovni izazov. Situacija je toliko ozbiljna da je Farley problem nazvao i pitanjem “nacionalne samoobrane”. Projekcije su još mračnije – studija iz 2023. godine predviđa da bi se Sjedinjene Države do 2030. mogle suočiti s 2,1 milijuna nepopunjenih radnih mjesta samo u proizvodnom sektoru. Konkretni primjeri su zapanjujući: samo Ford u svojim zastupništvima diljem zemlje ima 5.000 otvorenih radnih mjesta za tehničare, a nudi plaće koje mogu doseći i do 120.000 dolara godišnje. Unatoč tome, tvrtka se muči popuniti te pozicije, što jasno pokazuje da problem nije u novcu, već u nedostatku ljudi s potrebnim vještinama.

Kao jedan od glavnih uzroka ove duboke krize, Farley vidi dugogodišnje zanemarivanje i nedovoljno ulaganje u strukovno obrazovanje. „Prestali smo ulagati u zanate”, rekao je oštro na jednom summitu posvećenom razvoju radne snage, dodavši kako smatra da bi se osnivač tvrtke, Henry Ford, “prilično naljutio” da vidi što se dogodilo s industrijom koju je stvorio. Prema Farleyju, problem je sustavan jer u zemlji praktički više “nema strukovnih škola” koje bi obrazovale sljedeću generaciju radnika za ključne sektore.

Ford i konkurenti u borbi za talente

Suočen s ovom krizom, Ford je pokrenuo niz inicijativa kako bi privukao nove talente i zadržao postojeće radnike. Tvrtka je organizirala summite na kojima okuplja čelnike industrije i kreatore politika, nudi konkretne poticaje poput besplatne radne opreme marke Carhartt, te ulaže u lokalne centre za obuku poput ToolBank USA u Detroitu. Jedan od najvažnijih poteza dogodio se u sklopu pregovora sa sindikatom United Auto Workers (UAW) 2023. godine, kada je Ford ukinuo najnižu platnu razinu i pristao na značajno povećanje plaća od 25 posto tijekom četverogodišnjeg razdoblja.

Ford, naravno, nije jedini koji se bori s ovim problemom. Njegov najveći rival, General Motors, također je poduzeo značajne korake – uložio je gotovo 200 milijuna dolara u proširenje programa obuke i pripravništva s ciljem jačanja i pomlađivanja svoje radne snage. Borba se više ne vodi samo za tržišni udio, već i za ograničeni broj dostupnih majstora, tehničara i inženjera bez kojih je nemoguće održati proizvodnju i inovacije.

Globalni kontekst i tračak nade

Problem nedostatka radne snage nije isključivo američki, no Farley upozorava da SAD u rješavanju tog problema “daleko zaostaje” za nekim drugim vodećim svjetskim gospodarstvima. Primijetio je da zemlje poput Kine i Japana imaju snažno razvijene programe naukovanja i jasne vladine strategije koje osiguravaju da ključni industrijski sektori ostanu vitalni. U tim zemljama zanatska zanimanja se cijene i potiču, dok se u Americi desetljećima gurala isključivo priča o važnosti fakultetskog obrazovanja, čime su se zanati stigmatizirali kao manje vrijedni.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Ipak, nazire se i tračak nade koji dolazi od najmlađe generacije. Generacija Z pokazuje sve veći interes za strukovne škole kao pametnu alternativu tradicionalnom četverogodišnjem fakultetu – mladi sve više prepoznaju da kroz strukovno obrazovanje mogu izbjeći ogromne studentske dugove i osigurati si dobro plaćena i tražena radna mjesta odmah nakon školovanja. Međutim, dok taj trend ne uhvati zamah, jasno je da je za dugoročno rješenje potrebna šira društvena i vladina inicijativa usmjerena na oživljavanje strukovnog obrazovanja i vraćanje ugleda esencijalnim zanimanjima koja pokreću gospodarstvo.