Mogao je, budući da je bio odličan učenik, upisati bilo koji studij, ali Teo Širola koji će javnosti postati poznat po dovođenju Glova na hrvatsko tržište, a potom po globalnom širenju domaćeg brenda Muzeja Iluzija, ekonomiju je izabrao studirati na privatnoj Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta (ZŠEM).

“Imali su najbolji kurikulum i najbolje profesore”, rekao je nedavno u intervjuu za Poslovni dnevnik. Dekan ZŠEM-a Mato Njavro na tu se hvalu vedro nasmijao uzvrativši: “I mi se hvalimo i ponosimo njime”.

Usko specijalizirani ZŠEM

No, visoko je obrazovanje u Hrvatskoj ipak gotovo u potpunosti u krilu javnog sektora iako su se prve privatne institucije počele otvarati prije više od dva desetljeća, a među njima i ZŠEM. Danas je visokoškolsko obrazovanje u privatnom vlasništvu s akreditiranim programima i isključivo tržišnim financiranjem u Hrvatskoj svedeno na 13 institucija od kojih jedna posluje s dopusnicom pod upitnikom, jedna se gasi, iako joj programi imaju akreditaciju, dvije imaju godišnje prihode niže od 200 tisuća eura, a samo jedna više od 10 milijuna eura. Prema podacima Sveučilišta Algebra Bernays u privatnom visokom školstvu obrazuje se svega sedam posto studenata.

Relevantne smo škole pitali kako opstaju i naišli na vrlo različite strategije, ali i značajno različit stupanj otvorenosti prema javnosti. Opstati, a i rasti izazovno je zato što je domaćih studenata radi negativnog demografskog trenda sve manje, a studijskih programa je paradoksalno čak i sve više i veliku većinu financira država na javnim sveučilištima i veleučilištima. Dodatno, domaći studenti rado odlaze na studij u inozemstvo, a privlačenje stranih studenata otežava otežan postupak izdavanja viza za one izvan Schengena te i dalje nedovoljna konkurentnost i/ili prepoznatljivost za studente sa Schengenskom putovnicom.

“ZŠEM je usko specijalizirana i međunarodno akreditirana škola”, kaže Mato Njavro. Pod ‘usko specijalizirana’ podrazumijeva ponudu od dva četverogodišnja prijediplomska studija i jednog jednogodišnjeg diplomskog studija, dok pod ‘međunarodno akreditiranom’ misli na 170 međunarodnih partnerskih obrazovnih te akreditaciju AACSB Internationala, američke organizacije koja kroz strogi proces akreditira poslovne škole. Uz ZŠEM koji akreditaciju ima od 2013. godine ima je i Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu od 2019., te međunarodni kampus američkog sveučilišta RIT.

“Govorimo li o domaćim studentima, kod nas studiraju ljudi koji žele međunarodno obrazovno iskustvo, ali ipak žele u domovini sagraditi korijene”, kaže Njavro.

Stranih studenata svake godine kroz obrazovne kolegije ZŠEM-a prođe oko 500, od ukupno tisuću studenata. Najveći dio stranaca dolazi na diplomski studij kroz akademski program Europske komisije Erasmus Mundus in Impact Enterpreneurship (EMMIE).

“Europska komisija financira studij za koji se prijavljuju studenti izvan Europske unije i onda pohađaju diplomski studij na ZŠEM-u, belgijskoj školi HEC Liège, na ISM University of Management and Economics u Litvi. Na svakoj instituciji borave jedan semestar”, tumači Navro jedan od načina na koji intenacionalizira školu. Drugi je omogućavanje domaćim studentima da dio studija provedu u SAD-u (Stevens Institute of Tehnology u New Yorku), Parizu (Excelia Business School) i u Kini (East China University of Sciensce and Tehnology) te dobiju dvostruku diplomu.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

“Na prijediplomskoj razini upisujemo generaciju do 200 studenata, a među stranim studentima najviše ih je iz Bosne i Hercegovine, Slovenije, Crne Gore, Francuske, Njemačke i Kine”, kaže Njavro.

Algebra Bernays širi ponudu

Studenti mogu birati između smjerova Ekonomija i menadžment te Poslovna matematika i ekonomija, dok je diplomski studij magisterij poslovnog upravljanja.

ZŠEM je u 2024. godinu, prema podacima servisa Poslovna.hr završio s 4,8 milijuna eura prihoda, a Navro kaže kako samo školarine koje plaćaju studentu, iako jesu među višima u privatnom obrazovanju i kreću se od 6,2 do 9,2 tisuće eura, ne bi mogle pokriti troškove škole.

“Nužno nam je financirati se kroz projekte i fondove Europske unije i u tome smo uspješni”, kaže Njavro.

Sasvim drugačiju strategiju od one koju slijedi ZŠEM zadali su svojoj školi suvlasnici Sveučilišta Algebra Bernays. Nakon vlasničkog i programskog spajanja tehnološko–inženjerske Algebre i društveno komunikacijskog Bernaysa privatno sveučilište vodi rektor Mislav Balković koji je lani u listopadu od Mihaela Furjana preuzeo i dužnost predsjednika Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).

“Danas možemo razvijati studijske programe koji prirodno povezuju tehnologiju, podatke, dizajn i komunikaciju, što tržište danas traži i želi. Nadalje, tržište također traži i profile koji razumiju i tehničku i poslovnu, odnosno komunikacijsku dimenziju digitalnih proizvoda i usluga”, kaže Balković koji za razliku od Njavrine uske specijalizacije ide u smjeru širenja ponude studija. Druga okosnica je privlačenje stranih studenata, posebno iz Indije.

Algebra Bernays financijski je za oko trećinu veća od ZŠEM-a, godinu 2024. završili su sa 7,5 milijuna eura prihoda. Balković kaže kako prihodi od školarina čine otprilike 50 posto ukupnih, oko 30 posto dolazi iz kraćih programa za građane i gospodarstvo dok ostatak čine projekti kojih trenutačno paralelno provode gotovo 40.

“Naš pristup temelji se prepoznavanju područja u kojima postoji ili pretpostavljamo da će uskoro postojati snažna potražnja na tržištu rada te ih oblikujemo u fokusirane programe, uz snažnu povezanost s industrijom i praktičnim radom. Takva razina specijalizacije i usmjerenosti na konkretne karijerne ishode predstavlja ključnu razliku u odnosu na klasične, šire postavljene studije”, kaže Balković.

Najveći porast interesa imaju za prijediplomske studije Podatkovna znanost i umjetna inteligencija, Poslovna ekonomija i digitalno poslovanje, Razvoj računalnih igara i Multimedijska produkcija. Balković za ovu godinu naglašava studijski program Softverskog inženjerstva na engleskom jeziku koji izvode u suradnji s londonskim sveučilištem Goldsmiths pa studenti dobiju i njihovu diplomu. Među diplomskim studijima najtraženiji su im Kreativno upravljanje u dizajnu i Upravljanje odnosima s javnošću.

Algebra Bernays ima prema riječima rektora oko 2700 studenata, predstojeća akademska godina još nema konačne upisne brojke koje ovise o upisnoj kampanji koju provode u Aziji.

“Ove smo godine dodatno intenzivirali aktivnosti na jačanju suradnje s Indijom, s ciljem otvaranja novih prilika za razmjenu studenata i razvoj međunarodnih programa, što vidimo kao važan korak u daljnjoj internacionalizaciji Sveučilišta”, kaže Balković dodajući i da se zagrebački studenti rekordno prijavljuju za Erasmus razmjene koje provode za 150 partnerskih škola.

“Trenutačno smo u procesu akreditacije i za potpuno novi studijski program psihologije i studijski program dizajna interijera, koje se nadamo da ćemo moći ponuditi studentima već s idućom akademskom godinom”, najavljuje Balković.

Rast prihoda RIT Croatia

Novim studijima bavi se i dekanica Veleučilišta RIT Croatia Irena Guszak. Škola obrazuje studente u Zagrebu i Dubrovniku, a u proljetnom ih je semestru bilo 879, dok godišnje upisuju 230 brucoša.

“Postoji prostor za nove studijske programe, ali tržište danas traži selektivan i promišljen pristup. Hrvatsko visoko obrazovanje nije suočeno s nedostatkom studija, već s izazovom njihove relevantnosti u kontekstu brzih promjena na tržištu rada i tehnologije”, kaže Guszak te s jedne strane najavljuje novi studij u STEM području koji je u postupku akreditacije, no s druge strane ističe da se inovacija ne događa nužno samo kroz otvaranje potpuno novih studija već kroz nadograđivanje postojećih.

RIT Croatia trenutačno nudi četiri četverogodišnja prijediplomska studija, najmlađi među njima je studij Dizajna novih medija, a najtraženiji studij Međunarodnog poslovanja, dok je sve studije važno naglasiti da se odvijaju na engleskom jeziku i donose američku diplomu. Zato, objasnit će dekanica, tu školu upisuju oni koji traže drugačiji model studiranja.

“Na temelju dosadašnjeg tijeka prijava, u nadolazećoj akademskoj godini očekujemo blagi rast upisanih. Zanimanje bilježimo i među međunarodnim studentima, što je dugoročan trend koji se dodatno pojačava zahvaljujući međunarodnom statusu RIT-ja i mogućnostima mobilnosti unutar RIT mreže” kaže Guszak, jedina među liderima obrazovnih institucija koja je s nama i prije zakonske obveze podijelila podatak o prošlogodišnjem poslovanju…

RIT Croatia lani je ostvario 6,2 milijuna eura prihoda, što je u odnosu na 2024. godinu, u kojoj je prihod prema servisu Poslovna.hr iznosio 4,7 milijuna eura, rast od 30 posto.

“Od toga 90 posto dolazi od školarina, a ostalo kroz međunarodne akademske i istraživačke aktivnosti, Erasmus + programe i projekte financirane iz fondova EU”, kaže Guszak koja način na koji privatne obrazovne institucije koje studije naplaćuju mogu konkurirati javnima, na kojima studij plaćaju porezni obveznici, svodi na jednu riječ: “Kvaliteta”. U tom kontekstu smatra da privatno visoko obrazovanje ima prostor za razvoj u Hrvatskoj.

“Taj razvoj neće biti masovan nego selektivan – opstajat će samo institucije koje dugoročno mogu dokazati kvalitetu i zapošljivost svojih diplomanata”, kaže Guszak. Cijena godine prijediplomskog studija na RIT-u iznosi 7800 eura za EU studente, te 8800 eura za ostale, dok se diplomski studij na razini magisterija može nastaviti na RIT-u za 17.500 eura.

Vernova dva unikatna studija

Sveučilište Vern, jednu od prvih privatnih poslovnih škola osnovanih u Hrvatskoj, danas vodi rektor Vedran Mornar pod čijom se palicom nalazi deset prijediplomskih i sedam diplomskih studija, a na njemu aktivno studira oko 1800 studenata. Svake godine upisuju između 500 i 550 studenata.

“Kontinuirana godišnja stopa rasta broja upisanih studenata kreće se na razini između pet i deset posto, što smatramo zadovoljavajućim, budući da poslujemo u okruženju gdje se broj maturanata kontinuirano smanjuje”, kaže Mornar te naglašava da iako se taj trend posljednjih godina ublažava lani je bilo manje živorođene djece nego što je danas ukupno učenika 4. razreda koji prijavljuju maturu.

Sve privatne obrazovne institucije ističu neku svoju različitost u odnosu na javne, a najčešće naglašavana je studij usmjeren primjenu praktičnih znanja i povezivanje s gospodarstvom. No, Mornar u Vernovoj ponudi studija ističe Internet stvari (Internet of things), Transmedijsku dramaturgiju te Cyber komunikacije i znanost o mreži. Uvidjevši da je interes velik, a javne akademije primaju malo studenata, pokrenuli su i specifične studije Filmskog, TV i multimedijskog obrazovanja, te Filmske TV režije i produkcije.

“U pripremi su i dva unikatna sveučilišna diplomska studija”, kaže Mornar te tumači da studenti najviše traže komunikacijske, umjetničke, ekonomske, turističke i informatičke studije.

Cijena studija ovisi o izvrsnosti. Odnosno, oni koji imaju bolji uspjeh na maturi mogu dobiti nižu školarinu, dakle stipendiju i tako si umanjiti troškove studija. Tu mogućnost imaju i svake godine, a ona opet ovisi o akademskim postignućima. Školarina za prijediplomski studij iznosi od 3500 do 6200 eura, no Mornar je izražava praktičnije: “Mjesečni iznos školarine kreće se od 350 do 450 eura”.

Vern je 2024. godinu završio sa 5,3 milijuna eura prihoda, a Mornar kaže da prihod svake godine raste između sedam i 15 posto.

Libertasovih 3000 studenata

Najveće domaće privatno sveučilište je Libertas koje prednjači i po broju studenata i po ostvarenom prihodu koji je 2024. iznosio 11,3 milijuna eura, a lani je prema riječima rektora Ive Andrijanića i blago rastao. Na Libertasu studira tri tisuće studenata.

“Svake akademske godine u pravilu upisujemo više od 1000 novih studenata, dok godišnje imamo 700 diplomanata na svim razinama studijskog programa”, kaže Andrijanić koji isto kao Mornar trošak studiranja izražava na mjesečnoj razini pa kaže da iznosi 300 eura. Sveučilište stipendira 10 posto studenata. Svjestan negativnih demografskih trendova Andrijanić kaže kako ne misli da će naštetiti upisnoj dinamici.

O kvaliteti nekog studija djelomično govori podatak o ranijem akademskom uspjehu studenata koji se upisuju. Tako će Mato Njavro naglasiti da ZŠEM-ovim studentima postaju učenici koji su među najboljima s interesom za ekonomiju. Potvrđuje ga baza podataka Ministarstva znanosti. Lani su upisani na ZŠEM izravno nakon polaganja državne mature, njih 94, imali prosjek ocjena na državnoj maturi iz obveznih predmeta 3,29, a u završnom razredu srednje škole 4,02. Upisani na Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, njih 1473, državnu maturu prosječno su položili s ocjenom 3,03, a zadnji razred srednje škole s 4,13. U korak s time ide i RIT Croatia čiji su brucoši lani upisivali studije s prosjekom državne mature od 3,24, a završnog razreda 4,05.

RRiF se gasi…

Vern privlači studente nešto slabijeg uspjeha, 2,87 prosječnom ocjenom obveznih predmeta s mature i 3,94 iz završnog razreda, a Libertas još slabije, kojima je prosječna ocjena na maturi 2,76, a u završnom razredu 3,87. Prosjek ocjena s državne mature svih brucoša Algebra Bernaysa koji su se upisali direktno s državne mature lani je bio 2,86, a završnog razreda 4,09, dok su Fakultet elektrotehnike i računarstva upisali studenti s prosječnom ocjenom s državne mature 4,19, a završnog razreda 4,73.

Prema tim pokazateljima, učenici s boljim ocjenama gravitiraju prema privatnim školama sa statusom veleučilišta poput ZŠEM-a i RIT Croatia, a oni sa slabijima prema privatnim sveučilištima. Nije to jedini paradoks privatnog visokog obrazovanja. Drugi je možda i ozbiljniji.

Branimir Markota, predsjednik upravnog vijeća Veleučilišta RRiF-a, kratko nam je rekao da o budućnosti visokog obrazovanja ne bi htio govoriti jer se veleučilište unatoč akreditiranim programima gasi, odnosno ne uspije više studente i postojat će dok upisani ne dovrše studij. S poslovne scene odnijela ih je stvarnost manjka studenata i nemogućnost konkurentnog natjecanja zbog visokih troškova. Splitsko sveučilište Aspira poslovno ide dalje unatoč tome što im je ukinuta državna dopusnica za rad, a to mogu zato što im je Upravni sud u Splitu odgodio učinak rješenja o ukidanju dopusnice. Dekan Alen Jerkunica ipak nije odgovorio na naša dodatna pitanja. Veleučilište Aspira 2024. godine je imalo 2,7 milijuna eura prihoda, a lani su prema bazi Ministarstva znanosti i obrazovanja direktno s mature upisali 10 studenata.

Dekanica veleučilišta Effectus Jelena Uzelac od konkretnih podataka o studiranju na Effectusu dijeli samo to da cijena studija iznosi od dvije do tri tisuće eura za godinu te da postoji interes studenata. Effectus je 2024. ostvario milijun eura prihoda, a svi ostali igrači su manji.

Veleučilište studija sigurnosti (VSS) na čijem čelu je Luka Leško 2024. je ostvarilo 718 tisuća eura prihoda, a kako dekan kaže, većinu studenata čine ljudi koji u kasnijim godinama života žele završiti visoko obrazovanje pa upisuju neki od njihovih studija među kojima su Zaštita od požara, Zaštita na radu, Zaštita okoliša i Zaštita osoba i imovine.

Veleučilište suvremenih informacijskih tehnologija 2024. je ostvarilo 816 tisuća eura prihoda, a ove godine prema pisanju Jutarnjeg lista se našlo u poteškoćama pri izdavanju diploma radi zastarjelog informatičkog sustava. Suvlasnik Nikola Ožegović najavljuje vlasničke promjene, očekuje umjeren interes studenata kojih je trenutačno 221.

Preostale tri institucije su veleučilišta Arca, Par i Securus koje su 2024. ostvarile redom 173, 79 i 50 tisuća eura godišnjeg prihoda.

Među privatne visokoškolske institucije nismo ubrojali one čiji su osnivači vjerske zajednice jer se ne financiraju u potpunosti na tržišnom principu te veleučilišta koja su osnovali ili naknadno kupili gradovi i općine jer im je iako se u registrima vode kao privatne ustanove vlasničko zaleđe javno.

Lideri privatnih visokoškolskih institucija složit će se oko jednog zaključka – od školarina za prijediplomske i diplomske studije malo tko bi poslovno preživio pa tako domaća privatna veleučilišta i sveučilišta na životu drže ili vlasnička zaleđa ili programi cjeloživotnog obrazovanja za odrasle ili projekti financirani iz fondova Europske unije.