Unatoč drugačijoj percepciji u javnosti, prerađivačka industrija još uvijek je djelatnost koja u Hrvatskoj najviše zapošljava, pokazuju to podaci Državnog zavoda za statistiku.

Obrađeni su, kako DZS skreće pozornost, podaci o zaposlenima u pravnim osobama po županijama iz obrasca JOPPD po djelatnosti NKD-a 2025. i mjestu prebivališta, zbog čega nisu usporedivi s ranijim mjesečnim podacima. Po ovom izračunu u ožujku je od 1,698 milijuna svih zaposlenih u pravnim osobama u industriji radilo 252 tisuće osoba.

Oscilacije zbog sezone

Najveći dio zaposleno je bilo u pogonima tvrtki u Gradu Zagrebu, gdje je svaki deseti zaposlenik radio u industriji, njih više od 38 tisuća, a 25 tisuća ih je bilo zaposleno u Zagrebačkoj županiji. S obzirom na brojnost stanovništva, industrijski su najviše orijentirane tri sjeverne županije Varaždinska, Međimurska i Krapinsko-zagorska, u kojima oko trećine zaposlenika radi u proizvodnji.

Od tradicionalno turističkih, priobalnih županija po apsolutnom broju zaposlenih u industriji odskače Splitsko-dalmatinska, sa 16,5 tisuće zaposlenih u toj djelatnosti, s tim da je to desetina svih zaposlenih na njezinom području. Štoviše, u toj županiji prerađivačka industrija debelo je podzastupljena s brojem zaposlenih u odnosu na ostale djelatnosti. Primjerice, u trgovini je u ožujku na njezinom području bilo više od 28 tisuće zaposlenih, a više nego u industrijskoj proizvodnji bilo je još u građevinarstvu, smještaju i ugostiteljstvu, te u obrazovanju.

U Istri je najviše zaposlenih u turizmu i graditeljstvu, a u Šibensko-kninskoj i Primorsko-goranskoj prednjači trgovina, dok se Dubrovačko-neretvanska izdvaja kao županija u kojoj je proizvodnja najmanje zastupljena kao poslodavac. Od ukupno zaposlenih 50,5 tisuća radnika u toj županiji, svega ih 2,6 tisuća radilo u industriji. Trostruko više zaposleno je u turizmu, a brojčano su ispred proizvodnje još trgovina, javna uprava, građevinarstvo, prijevoz, obrazovanje, zdravstvo, znanstvene i tehničke djelatnosti.

Po broju zaposlenih u 12 županija prerađivačka industrija glavni je poslodavac među djelatnostima, no, valja imati na umu i da je riječ o podacima za ožujak, te da s obzirom na veliku sezonalnost poslova u uslužnim sektorima udio prerađivačke industrije u ukupnoj zaposlenosti u nastavku godine može smanjiti. Prošle godine statistika je zabilježila polovicom godine da je trgovina prvi put pretekla brojem zaposlenih industriju.

U ožujku je u trgovačkoj djelatnosti zaposleno bilo na razini cijele Hrvatske 233 tisuće radnika, 19 tisuća manje nego u prerađivačkoj industriji. Najveći broj zaposlenih u trgovini standardno ima Grad Zagreb (u ožujku gotovo 57 tisuća), te Splitsko-dalmatinska, Zagrebačka i Primorsko-goranska županija, na čijim su područjima i sjedišta velikih trgovačkih lanaca, te brojnih tvrtki iz trgovine i distribucije, s tim da i druge priobalne županije već i prije sezone i rasta turističke potrošnje također imaju značajan broj zaposlenih, naročito Istarska i Zadarska. Uoči sezone, pak, u turizmu je zaposleno bilo 105,5 tisuća radnika.

S visokim brojem zaposlenih izdvaja se u ožujku još nekoliko djelatnosti – obrazovanje (više od 139 tisuća zaposlenika), zdravstvo (128 tisuća), te javna uprava (gotovo 121 tisuća). Iako najveće sjedište javne uprave, ministarstava i drugih državnih institucija, te onih na gradskoj razini glavnog grada, u javnoj upravi ukupan broj zaposlenih je na razini 27 tisuća, te je osjetno manji nego primjerice u zdravstvu, u kojem je zaposleno gotovo 30 tisuća ili obrazovanju u kojem radi gotovo 33 tisuće.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Usporedbe radi, u Splitsko-dalmatinskoj županiji u javnoj upravi radi 14 tisuća zaposlenih, a Zagrebačkoj županiji 8,2 tisuće. I u slavonskim županijama javna uprava ima velik broj zaposlenih, u Osječko-baranjskoj 7,7 tisuća, a Vukovarsko-srijemskoj više od 6 tisuća, čak i više nego u poljoprivredi. No, s obzirom na broj stanovnika i zaposlenih na svom području, najviše odskače Ličko-senjska županija, koja u javnoj upravi ima više od 2 tisuće zaposlenih.

Istra rekorder

Gleda li se nezaposlenost, u odnosu na prosječnu stopu na razini države, koja je u ožujku iznosila 4,3 posto, najnižom se stopom izdvaja Istra (svega 1,9%), te Krapinsko-zagorska županija (2,2%) i Grad Zagreb (2,4%), a tik uz njih su još Varaždinska, Krapinsko-zagorska i Koprivničko-križevačka županija, dok su rekorderi s najvišim stopama nezaposlenosti Osječko-baranjska (8,6%) i Virovitičko-podravska (8,5%).