Obveza banaka da građanima za račun na koji primaju plaću, mirovinu ili druga redovita primanja omoguće (ako to zatraže) korištenje paketa besplatnih usluga na snazi je nepuna četiri mjeseca. “Prolazno vrijeme” nakon prva dva pokazalo je da je ta opcija aktivirana za nešto više od 90 tisuća računa. Direktor Direkcije za regulativu i razvoj platnog prometa u Hrvatskoj narodnoj banci Tomislav Mišić nedavno je rekao kako se u međuvremenu intenzitet tih zahtjeva smanjio. Da je tako, potvrđuju i podaci Ministarstva financija koje ima najažurniji uvid u stanje računa za plaćanje s paketom besplatnih usluga.

Zaključno s krajem prošlog tjedna otvoreno ih je ukupno 108.171, kažu. U odnosu na ukupan broj otvorenih računa za plaćanje potrošača u Hrvatskoj, a njih je krajem prošle godine bilo nešto više od 5,9 milijuna, navedena brojka predstavlja udio od samo 1,6 posto. “No, pritom treba napomenuti da je paket besplatnih usluga vezan samo za račune na koje se primaju redovna primanja za koje je propisano da moraju biti isplaćeni na račun u banci (npr. plaće, mirovine), a ne općenito za sve račune za plaćanje”, ističu u Ministarstvu.

Mnogi građani očito su procijenili da im se kombinacija besplatnog paketa i dodatnog plaćanja usluga koje nisu dio njega, a žele ih i dalje koristiti, ne isplati, ali kod mnogih je to i stvar komoditeta, navike. To osobito vrijedi za sve raširenije korištenje m-bankarstva jer je na zakonsku mogućnost da u besplatni paket uvrste ili internetsko ili mobilno bankarstvo većina banaka odabrala internetsko.

Prema svemu sudeći, prihodi kreditnih institucija od naknada i provizija u konačnici neće previše trpjeti. Ali u vezi s paketom besplatnih usluga priča još nije zaokružena. Tu je još odredba čije je stupanje na snagu predviđeno za početak 2027., kad će klijenti potrošači s računa za plaćanje koji sadrži taj paket dva puta u mjesecu bez naknade moći podići gotov novac na bankomatu bilo koje kreditne institucije u RH. Dakle, neovisno o tome u kojoj imaju račun. To vrijedi i za osjetljive skupine klijenata kojima banke vode tzv. osnovni račun. Odgodna odredba predviđena je kako bi se bankama omogućilo vrijeme za tehničku i operativnu prilagodbu novim pravilima.

Koji od tri modela?

One već duže vrijeme rade na usuglašavanjima oko zajedničke bankomatske mreže. Neslužbeno, u tu svrhu od savjetničke kompanije Ernst & Young bila je naručena i studija. Iz dosadašnjih rasprava i analiza navodno su se iskristalizirala tri modela, a računa se da bi se za koji tjedan trebalo prelomiti u kojem će se smjeru ići.

U Hrvatskoj udruzi banaka (HUB) kažu da mogu potvrditi da banke provode detaljne analize mogućih modela uspostave zajedničke mreže bankomata, ali da su ti procesi još uvijek u tijeku. “Riječ je o izrazito kompleksnom i višeslojnom projektu koji zahtijeva tehničku, operativnu i pravnu usklađenost više dionika. Iako zajednička mreža ima značajan potencijal, njezina provedba mora biti održiva i jasno pravno utemeljena, uz posebnu pažnju posvećenu zaštiti interesa i potreba klijenata”, poručuju iz HUB-a na čelu s direktoricom Tamarom Perko.

U pogledu naknada za podizanje gotovine na “tuđim” bankomatima prvotna je zamisao bivšeg ministra financija, Marka Primorca, bila da se besplatno omogući mjesečno do pet podizanja novca na bankomatu bilo koje banke. No, ta ideja, čini se, nije proizašla iz pomnih simulacija učinaka i troškovnih računica. Primorac je rekao kako se HNB o njoj negativno očitovao u smislu utjecaja na stabilnost poslovanja banaka, a kao moguće alternativno rješenje naznačio je uspostavu nacionalne bankomatske mreže. Za to je više-manje bio pripremljen i prijedlog Memoranduma o razumijevanju. Taj model de facto je predviđao da glavnu ulogu upravljanja mrežom preuzme Fina. Međutim, na kraju je priča otišla u smjeru međusobnog dogovora samih banaka o zajedničkoj mreži bankomata i pratećem troškovnom “ključu”.

S obzirom na velik raspon veličine i strukturnih obilježja mreže vlastitih bankomata i interesi pojedinih banaka su različiti. Najviše ih, dakako, imaju one najveće – Zagrebačka banka npr. ima ih oko 750 – a te mreže, među ostalim, imaju i svoju cijenu. Počevši od samih uređaja i najma prostora pa do tehničkog održavanja i opskrbe bankomata novcem, odnosno troška gotovinskih servisa (prijevoz, zaštita). Zbog svega ni usuglašavanje principa participacije očito nije jednostavno.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

U prilog tome govore i podaci HNB-a, prema kojima je preko bankomata u Hrvatskoj 2024. prihvaćeno 106 milijuna transakcija ukupno vrijednih 19,24 milijarde eura, a glavnina ih se odnosi na podizanja gotovine.

Dijeljenje troškova

Krajem prošle godine u RH je bilo aktivno 3816 bankomata, s tim da ih je tijekom glavne turističke sezone već uobičajeno znatno više – ljetos je to bilo i više od 4700. Mimo te sezonalnosti, broj je bankomata, kao uostalom i poslovnica, u silaznom trendu. To odražava strukturni pad potražnje za gotovinom, prije svega kao rezultat tehnoloških unaprjeđenja i digitalizacije.

Hrvatska se, doduše, s više od 100 bankomata na 100 tisuća stanovnika i dalje svrstava među članice EU s najgušćom mrežom tih uređaja, a tu skupinu redom čine zemlje s izraženom turističkom orijentacijom. Nauprot tomu, na začelju po gustoći bankomatske mreže su neke od najrazvijenijih država EU, uglavnom sa sjevera Europe. U njima je pomak prema bezgotovinskom društvu najjači. Kod nas se pak utjecaj turizma očituje i u geografskoj karti bankomata. Osim Grada Zagreba u kojemu ih je približno petina, brojnošću bankomata prednjače jadranske županije.

Većina ih je u vlasništvu i pod upravljanjem samih banaka, s tim da je u tom segmentu poslovanja već prisutna i svojevrsna zajednička platforma. Riječ je o MBNet mreži koja obuhvaća više od tisuću bankomata, a uz Erste banku kao okosnicu, članice te mreže su i brojne manje banke. Uz dijeljenje troškova infrastrukture, na taj način svojim klijentima pružaju i veću dostupnost gotovine uz niže troškove nego što je obično slučaj pri korištenju tuđih bankomata.

Inače, procjenjuje se da od ukupnih prihoda banaka na ime provizija i naknada 40-ak posto otpada na naplaćene u poslovanju s građanima, što bi u slučaju prošle godine značilo oko 380 milijuna eura. Lani su, naime, ukupni dosegnuli 950 milijuna ili 8,5 posto više nego godinu prije, a premda su i rashodi s te osnove povećani, njihov je rast bio nešto sporiji, pa su neto prihodi u sferi provizija i naknada porasli, ublažavajući rezultatski pad neto kamatnih prihoda. U svakom slučaju, naknade su važan izvor prihoda i s aspekta stabilnosti, što na značaju dodatno dobiva u lošijim vremenima u pogledu kamatnih marži i kreditiranja.