Reza Pahlavi, sin posljednjeg iranskog šaha svrgnutog 1979., ponovno je u središtu pozornosti nakon pojavljivanja pred novinarima u Berlinu. Njegov dolazak, piše Deutsche Welle, otvorio je staro pitanje – može li političar u egzilu doista predstavljati alternativu režimu u Teheranu ili je tek simbol prošlosti, što ga stavlja u fokus rasprave o iranska oporba.

panamski kanal

Četiri milijuna dolara za jedan prolaz: Ovo su stvarne cijene globalnog kaosa koji je pokrenuo rat na Bliskom istoku

„Ako mislite da s ovim režimom možete sklopiti mir, grdno se varate“, rekao je Pahlavi u Berlinu. Tvrdi da moćnici u Teheranu još nikad nisu bili ovako slabi kao danas.

Oko toga mnogi se ne slažu. Pahlavi je početkom godine pozvao Irance na demonstracije koje su krvavo ugušene. Onda je podržao napade Izraela i SAD-a. Opet, brojni stručnjaci kažu da režim čvrsto drži uzde u svojim rukama, a da su njegovi protivnici još slabiji nego prije rata.

Pahlavi, politolog i vojni pilot, protivi se takvom viđenju. „Zračni napadi, koji su pogodili i infrastrukturu režima i njegovog tlačiteljskog aparata, bili su neophodan korak. Kako bi inače goloruki ljudi imali šansu savladati ovaj režim bez pomoći izvana?”

Sebe zove „predstavnikom iranskog naroda”. Otvoreno kritizira pokušaje europskih država da sukob s Teheranom riješe pregovorima.

To se odnosi i na njemačke vlasti. Nedavno je kancelar Friedrich Merz objavio da Berlin opet ima komunikacijske kanale s Teheranom. Diplomatske veze su prethodno bile obustavljene krajem prošle godine.

Merz je, doduše, dodao da su veze obnovljene po želji američkog predsjednika Donalda Trumpa. U političkom Berlinu se čuje da je njemačka namjera traženje načina za izlazak iz slijepe ulice u koju se dospjelo eskalacijom rata koji su započeli SAD i Izrael.

Njemačka vlada zasad ne pokazuje interes za formalne razgovore s njim. Glasnogovornik vlade poručio je da Berlin „ne vidi razlog” za takve susrete, naglašavajući da su aktualne vlasti u Teheranu i dalje službeni sugovornici. Sličnu poruku poslao je i Johann Wadephul, njemački ministar vanjskih poslova, koji je istaknuo da Pahlavi u Njemačku dolazi isključivo kao privatna osoba i da vlada nema ulogu u njegovim sastancima.

Ipak, Pahlavi ima određenu podršku unutar njemačke politike. Armin Laschet, zastupnik CDU-a i predsjednik parlamentarnog Odbora za vanjsku politiku, opisao ga je kao „jedino prepoznatljivo lice iranske opozicije”. Sličan ton dolazi i od Omida Nouripoura, potpredsjednika Bundestaga i bivšeg čelnika Zelenih, koji je rođen u Iranu, a u Njemačku se doselio kao dijete. On ističe da su razgovori s oporbenim akterima važni jer je, kako kaže, „glavni sukob onaj s režimom u Iranu”.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

S druge strane, kritike su jednako glasne. Felor Badenberg, senatorica za pravosuđe Berlina koja je također iranskog podrijetla, upozorava da je obitelj Pahlavi simbol autoritarnog sustava prije 1979. godine, obilježenog represijom, progonom političkih protivnika i izostankom temeljnih sloboda.