Hrvatska je prošlu godinu zaključila s nešto većom stopom gospodarskog rasta nego što su sugerirale prve službene procjene, ali i deficit na razini opće države ispao je malo veći od projekcija Vlade prilikom rebalansa.

Državni zavod za statistiku revidirao je procjene BDP-a po kvartalima prema kojima je rast u 2025. iznosio 3,4, a ne 3,2 posto. Glavni razlog tog povećanja proizlazi iz revizije rasta investicija u fiksni kapital.

Odgovorno upravljanje

Istodobno, prema jučer objavljenom izvješću o manjku proračuna opće države i javnome dugu deficit je na kraju godine, prema metodologiji EU, iznosio 2,8 milijardi eura ili 3 posto BDP-a. Dakle, na samoj granici prema Ugovoru iz Maastrichta, s tim da su u Vladi računali s manjkom 2025. neznatno ispod nje.

Ostvareni deficit predstavlja godišnje povećanje za gotovo 800 milijuna eura (u 2024. je manjak bio dvije milijarde ili 2,3 posto). U isto vrijeme razina duga u odnosu na nominalni BDP nastavila se smanjivati. S 57,4 posto spuštena je na 56,3, iako je u apsolutnim iznosima dug povećan za tri milijarde eura, na 52,4 milijarde.

“U 2025. zamjetan je trend osjetnog povećanja i prihoda i rashoda države, no rashodi države ipak rastu po većoj stopi”, konstatira se u DZS-ovu izvješću. Tomu je na strani rashoda u najvećoj mjeri pridonijelo povećanje bruto investicija u fiksni kapital, naknada zaposlenima, socijalnih naknada u novcu sa socijalnim transferima u naturi te međufazne potrošnje. Učinak tih povećanja ublažen je rastom poreznih prihoda, socijalnih doprinosa i primljenih kapitalnih transfera, ističu.

Pogoršanje fiskalne slike započelo je prije tri godine, nakon što se suficit ostvaren 2022. preokrenuo u deficit, ali značajniji “zaroni” krenuli su od početka 2024. Na pogoršanje proračunskog položaja utjecalo je više parametara koji su umnogome povezani i s natprosječnom inflacijom, ali dijelom i trajnim učincima političkih odluka potaknutih izborima 2024. i 2025. Uz pritiske na rast mase plaća koje se isplaćuju iz proračuna, rastu deficita pogodovalo je i zadržavanje ili sporije napuštanje privremenih mjera za ublažavanje rasta cijena.

Iako, kao i obično, glavninu deficita nosi središnji državni proračun, prošle godine iskakanjem iz tračnica proračunskih planova istaknuli su se lokalni proračuni. To je nagoviješteno već prilikom rebalansa prošle jeseni, kad je originalni plan za lokalnu državu umjesto prvotno planiranog viška od 520 milijuna eura preinačen u 333 milijuna eura manjka. Raskorak za više od 850 milijuna eura odnosno cijeli postotak BDP-a u odnosu na izvorni plan, tadašnji je ministar financija Marko Primorac popratio apelom na “odgovorno financiranje i upravljanje općenito”.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Odstupanje su upućeni pripisivali neplaniranim (pred)financiranjima investicijskih projekata sufinanciranih iz EU, za koje ta sredstva stižu s pomakom. Iako se i tom smislu može govoriti o slabostima u planiranju, pozivi na “odgovorno upravljanje” očito su više išli na račun povećanja pojedinih tekućih rashoda – prije svega mase plaća koja je, doduše, nemalo bujala i na razini središnjeg proračuna. Kako bilo, lokalna država je, prema DZS-ovu travanjskom izvješću, nakon viška od 222 milijuna eura u 2024. prošlu godinu zaključila s 417 milijuna eura deficita.

Kako neslužbeno saznajemo, na lokalnoj razini rashodi za investicije povećani su za oko 40 posto, ali su isto tako u godini lokalnih izbora oni za zaposlene, tj. za plaće povećani za čak 30 posto. Pretpostavlja se da je to većim dijelom odraz visine plaća, ali dijelom i broja zaposlenih.

Oko sredine ljestvice EU

Inače, DZS-ovom revizijom BDP-a Hrvatska se samo učvrstila pri vrhu ljestvice zemalja EU prema stopi gospodarskog rasta. Premda je i u pogledu proračunskog salda još uvijek oko prosjeka EU i eurozone, trend deficita kod nas je već nekoliko godina nepovoljan. Prema Eurostatovu usporednom pregledu, na razini cijele Unije razina deficita lani se zadržala na 3,1 posto BDP-a, a u europodručju je blago smanjena, s 3 na 2,9 posto.

Prošlu je godinu pet država članica EU zaključilo sa suficitom (Danska, Irska, Grčka, Cipar i Portugal), a usto je kod njih 11 deficit bio manji od hrvatskoga. Uz npr. Njemačku, Nizozemsku, Švedsku i Španjolsku, tu su npr. i Slovenija i Češka kao dio regije s kojom se obično uspoređujemo. Zamjetno je i da se kod mediteranskih zemalja sa značajnim udjelom turizma razdoblje ekonomskog okruženja koje je pogodovalo uslužno orijentiranim ekonomijama većinom odrazilo i na pozitivne pomake proračunske slike. Tako je u toj skupini veći deficit u odnosu na RH lani imala samo Italija, s tim da je ona u 2025. smanjila manjak, svodeći ga na 3,1 posto BDP-a. Nasuprot tomu, od 10 zemalja Unije s većim deficitom od hrvatskoga, kod Francuske i Belgije on premašuje pet posto, a najveće manjkove u EU imale su lani Rumunjska sa 7,9 posto te Poljska sa 7,3 posto BDP-a.

Kad je riječ o razini duga, Hrvatska je spuštanjem udjela na 56,3 posto BDP-a u skupini zemalja u kojima je on osjetno ispod prosjeka EU (81,7 posto) i europodručja (87,8 posto BDP-a). No, prema broju članica, danas je u podjednakom broju njih razina duga viša odnosno niža nego u Hrvatskoj.


Od 14 država s većim omjerom duga, kod pet ih on premašuje 100 posto BDP-a; uz Grčku u kojoj je i uz silaznu putanju na najviših 146 posto te Italiju sa 137 posto, dug veći od BDP-a imaju još Francuska, Belgija i Španjolska.