Izravan utjecaj rata na Bliskom istoku odražava se u značajnom porastu inflacijskih očekivanja potrošača u ožujku, dok bi se širi ekonomski učinci mogli ojačati u ostatku godine.

Pokazatelji potrošnje i neke anketne procjene potražnje u prvom tromjesečju ukazuju na usporavanje potrošnje, napominje Banka Slovenije. Gospodarski rast u eurozoni usporio je u ožujku prema anketnim pokazateljima, uglavnom zbog rata na Bliskom istoku.

Pad potražnje za uslugama

Usporavanje je proizašlo iz uslužnih djelatnosti usred slabije potražnje i povećane neizvjesnosti, što se odražava i na pogoršanje ekonomskog raspoloženja u ovom segmentu i među potrošačima. Prema prognozama Europske središnje banke za ožujak, očekuje se usporavanje gospodarskog rasta u eurozoni ove godine zbog rata na Bliskom istoku, na 0,9 posto u osnovnom scenariju, dok se očekuje jačanje inflacije na 2,6 posto, navodi slovenska središnja banka u svom najnovijem pregledu makroekonomskih trendova.

U Sloveniji dostupni podaci za prvo tromjesečje pokazuju nastavak gospodarskog rasta iz prethodnog tromjesečja, uz znakove usporavanja domaće potrošnje. To već za prvo tromjesečje pokazuju visokofrekventni pokazatelji potrošnje i neke anketne procjene potražnje. Istodobno, industrijska aktivnost ostaje slaba, posljednjih mjeseci i zbog pada farmaceutske proizvodnje.

Dodatni rizici za izvoznike proizlaze iz inozemne potražnje, naime, više bankrota u ključnim europskim partnerima i sve veći konkurentski pritisak iz Kine na cijeli spektar tehnološke složenosti proizvoda. Prema kratkoročnim modelima prognoza, očekuje se da će tromjesečni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) iznositi 0,4 posto, dok će međugodišnji rast biti veći zbog niske prošlogodišnje baze.

Na tržištu rada, broj zaposlenih osoba ostao je gotovo nepromijenjen u veljači u odnosu na prethodnu godinu. Divergencija između javnog i privatnog sektora ostala je prisutna, a rast broja starijih zaposlenika, koji je uglavnom rezultat demografskih čimbenika i kasnijeg umirovljenja, nastavio je značajno doprinositi ukupnom trendu zaposlenosti.

Rast plaća ponovno se ubrzao u siječnju, uglavnom zbog povećanja minimalne plaće za 16 posto, što je druga najviša u posljednja dva desetljeća i među najvišima u EU ove godine. “Uz već visok rast troškova rada i relativno slabu produktivnost, to dodatno povećava pritiske na troškovnu konkurentnost gospodarstva”, rekli su.

Ukupna inflacija, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, usporila se u Sloveniji na 2,4 posto u ožujku. Usporavanje je posljedica nižeg međugodišnjeg rasta cijena hrane i energije, koje su pale zbog kretanja cijena električne energije, dok je prijenos viših veleprodajnih cijena nafte u konačne cijene goriva zasad bio djelomično ograničen zbog vladinih mjera i regulacije cijena u prvom dijelu mjeseca.

ne biraju metu

Napad može doći bilo kada – jeste li spremni na najgori scenarij?

ključni rokovi

Bez licence nema poslovanja: Novi rokovi za kripto tvrtke u Hrvatskoj

Konkurentnost pod pritiskom

Više cijene energije i gnojiva na veleprodajnim tržištima predstavljat će rizik jačanja inflacijskih pritisaka u nadolazećim mjesecima, jer se viši troškovi mogu postupno prenositi duž proizvodnih i opskrbnih lanaca u konačne cijene roba i usluga”, napisali su u Banci Slovenije.

Državni deficit prošle je godine porastao na 2,5 posto BDP-a, dok se omjer duga i BDP-a smanjio na 65,7 posto zbog nominalnog učinka gospodarskog rasta. Povećanje deficita odražava visok rast državnih rashoda, koji je prvenstveno bio potaknut socijalnim naknadama, naknadama za zaposlenike i investicijama, koje su dosegle povijesno visok udio u BDP-u.

“Rat na Bliskom istoku pogoršao je izglede javnih financija zbog utjecaja na gospodarski rast i provedbu mjera za ublažavanje rasta cijena energije. Kako bi se održala održivost javnih financija i fiskalnog prostora, one moraju biti privremene prirode i usmjerene na ranjivije skupine stanovništva i energetski intenzivni dio gospodarstva”, zaključuju u Banci Slovenije.