Europska komisija priprema planove za smanjenje poreza na električnu energiju i koordinaciju punjenja skladišta plina kako bi ublažila posljedice rata u Iranu na europsko energetsko tržište, piše Reuters. Bruxelles se zasad suzdržava od drastičnih intervencija, ali traži načine kako ublažiti pritisak na kućanstva i gospodarstvo.
Komisija bi u srijedu trebala predstaviti prijedloge koji uključuju niže poreze na struju te zajednički pristup ljetnom punjenju skladišta plina u državama članicama. Prema nacrtima dokumenata u koje je Reuters imao uvid, Europska unija trenutačno ne planira velike tržišne zahvate poput ograničavanja cijena plina ili uvođenja poreza na ekstraprofit energetskih kompanija.
Takve mjere bile su korištene 2022. godine nakon što je Rusija prekinula opskrbu plinom, što je tada dovelo do rekordnih cijena energije diljem Europe.
Fokus na struji umjesto nafti i plinu
Umjesto izravnih intervencija, Komisija planira prilagoditi europska porezna pravila kako bi električna energija bila povoljnija u odnosu na naftu i plin. Time bi se državama članicama olakšalo smanjenje poreza na struju, a za industriju bi u pojedinim slučajevima porez mogao biti snižen i na nulu.
Bruxelles također želi preuzeti koordinaciju punjenja skladišta plina tijekom nadolazećih mjeseci te izdati smjernice državama o mogućem upravljanju nestašicama mlaznog goriva.
Takav pristup odražava iskustva iz energetske krize 2022. godine, kada je EU pokrenuo plan REPowerEU s ciljem smanjenja ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima. Udio ruskog plina u europskom uvozu tako je pao s 45 posto u 2021. godini na samo 12 posto u 2025.
Europa i dalje osjetljiva na skok cijena
Velika ovisnost Europe o uvozu nafte i plina ostavila je kontinent izloženim rastu cijena otkako je Hormuški tjesnac, jedna od ključnih svjetskih ruta za transport energenata, praktično zatvoren. Kroz taj prolaz inače prolazi oko 20 posto svjetske opskrbe naftom.
Iran je u međuvremenu započeo napade na energetsku infrastrukturu na Bliskom istoku, što je dodatno povećalo nervozu na tržištima.
Referentna cijena plina u Europi u utorak je bila približno trećinu viša nego prije početka američko-izraelskog rata s Iranom 28. veljače. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je da je samo deset dana sukoba europske porezne obveznike stajalo dodatne tri milijarde eura za uvoz fosilnih goriva.
Zašto Bruxelles zasad ne ide na radikalne mjere
Unatoč rastu cijena, Europa se još ne suočava s nestašicama goriva. Najveći dobavljači nafte i plina Europskoj uniji, Sjedinjene Američke Države i Norveška, nalaze se izvan Bliskog istoka, pa je opskrba zasad stabilna.
Ipak, zrakoplovne kompanije upozorile su da bi se manjak mlaznog goriva mogao pojaviti već za nekoliko tjedana.
Dužnosnici EU navode da su mnogi ključni alati za upravljanje krizom i dalje u rukama nacionalnih vlada, a ne Bruxellesa. To uključuje subvencije, smanjenje domaćih poreza i druge fiskalne mjere. Zato Komisija zasad daje preporuke, a ne obvezujuće odluke.
Među prijedlozima je i preporuka tvrtkama da, gdje god je moguće, izbjegavaju zračna putovanja kako bi smanjile potrošnju goriva.
Dugotrajan šok najveća je briga
Prema procjenama dijela europskih dužnosnika, sadašnji energetski šok mogao bi trajati mjesecima, zbog čega Bruxelles ne želi prerano posezati za najtežim mjerama. Iako je Europa danas otpornija nego 2022., i dalje je ranjiva na dugotrajan rast cijena i poremećaje u opskrbi.
Nakon smanjenja ruskog plina, Europa se snažno oslonila na uvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG), što je otvorilo nove slabosti. Osim toga, cijene električne energije u mnogim državama i dalje su usko povezane s cijenom plina.
Elisabetta Cornago iz Centra za europsku reformu smatra da bi nastavak zatvaranja Hormuškog tjesnaca mogao izazvati još jači šok na tržištu nafte nego 2022., dok bi plinski udar mogao biti sličan tadašnjem.
Obnovljivi izvori sada jači štit Europe
Cornago ipak procjenjuje da bi udar na cijene električne energije mogao biti blaži nego prije nekoliko godina. Razlog je snažan rast proizvodnje iz obnovljivih izvora energije od 2022. godine.
Podaci pokazuju da je Europska unija prošle godine proizvela 71 posto električne energije iz niskougljičnih izvora, uključujući obnovljive izvore i nuklearnu energiju. U 2022. taj je udio iznosio oko 60 posto.
Prema podacima analitičkog centra Ember, vjetar i sunce tijekom 2025. godine prvi su put proizveli više električne energije od fosilnih goriva.
To je važan korak prema većoj energetskoj neovisnosti Europe i većoj otpornosti na globalne krize.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu