Gospodarska komora Slovenije slijedila je prognoze Ureda za makroekonomske analize i razvoj i Međunarodnog monetarnog fonda: snizili su prognozu rasta slovenskog BDP-a za ovu godinu na 2 posto. Očekuje se da će inflacija dosegnuti 3,1 posto umjesto 2,3 posto.

Gospodarska komora također je snizila prognozu rasta gospodarske aktivnosti u 2027. i 2028. Umjesto 2,1 i 2,2 posto, sada očekuju 1,8 i 1,9 posto.

Pogoršana očekivanja

Komora tako ima nešto niža očekivanja za sljedeće dvije godine od Ureda za makroekonomske analize i razvoj Republike Slovenije, koji očekuje rast gospodarstva po stopi od dva posto u obje godine.

Pogoršanje prognoze Gospodarske komore u usporedbi s očekivanjima iz prošle jeseni bilo je očekivano, jer se u međuvremenu dogodio još jedan u nizu šokova posljednjih godina. Ovaj put riječ je o ratu na Bliskom istoku, koji je uslijedio nakon američko-izraelskog napada na Iran i gurnuo svijet na rub nove energetske krize. S obzirom na veliku neizvjesnost u vezi s razvojem događaja na Bliskom istoku i njegovim učincima, uz osnovni scenarij rasta pripremili su i optimističan i pesimističan.

Kad bi učinci rata bili teži i dugotrajniji, gospodarski rast bi ove godine iznosio samo 1,6 posto, a u sljedeće dvije godine dosegao bi 1,8 ili 1,7 posto. Uz brže poboljšanje situacije, rast bi ove godine mogao dosegnuti 2,3 posto, a u sljedeće dvije godine 2,2 ili 2,0 posto.

“Rast troškova rada i presporo povećanje produktivnosti slabe cjenovnu konkurentnost u proizvodnji”, rekao je Bojan Ivanc, glavni ekonomist Gospodarske komore, te istaknuo povećanje minimalne plaće i uvođenje obveznog zimskog odmora.

Gospodarska komora upozorava i na snažan rast troškova rada u Sloveniji posljednjih godina, za koji se očekuje da će nastaviti slabiti izvoz i usporavati oporavak proizvodnje u prerađivačkoj industriji.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Očekuje se slab rast izvoza, a jačanje industrijske proizvodnje za 1,3 posto. Realni rast izvoza ove godine bit će slab, samo 2,2 posto i proizaći će uglavnom iz rasta izvoza usluga.

Očekuje se da će industrijska proizvodnja u Sloveniji u razdoblju 2026. – 2028. u prosjeku ojačati za 1,3 posto, što bi bilo samo 0,2 postotna boda više od prosjeka u eurozoni. U razdoblju 2021. – 2025., u međuvremenu, rast proizvodnje od 0,6 posto zaostajao je za prosjekom eura za 0,9 postotnih bodova.

Očekuje se nastavak rasta investicija na temelju investicijskih odluka iz prethodnih godina, ali će u građevinarstvu biti puno manje izražen nego prošle godine. Uz rast plaća i očekivano održavanje zaposlenosti, očekuje se pozitivan utjecaj potrošnje kućanstava, barem do određene mjere.

Očekuje se veća inflacija

Baš kao što je snižena prognoza gospodarskog rasta, očekivalo se i revidiranje prognoze inflacije prema gore. Očekuje se da će potrošačke cijene ove godine u prosjeku porasti za 3,1 posto, umjesto prethodno predviđenih 2,3 posto, a inflacija u sljedeće dvije godine također bi trebala biti 0,5 i 0,3 postotna boda veća od prethodno očekivane, tj. 2,8 odnosno 2,5 posto.

Prema riječima Bojana Ivanca, glavnu neizvjesnost u vezi s prognozom inflacije predstavlja s jedne strane nejasno stvarno kretanje cijena fosilnih goriva i dinamika prijenosa na druge cijene, a s druge strane nije jasno u kojoj će mjeri eventualne vladine mjere moći ublažiti te učinke.