Nedavno objavljena anketa na LinkedInu Poslovnog dnevnika s više od 3.100 glasova pokazala je što hrvatski profesionalci misle o visini neto plaće potrebne za pristojan život u Hrvatskoj. Pitanje je postavljeno relativno jednostavno, pa su se mnogi sudionici osvrnuli na to da odgovor ovisi o lokaciji, veličini kućanstva, kreditnim obvezama i tome radi li se o samcu ili obitelji. U anketi su rezultati bili sljedeći: 3 posto sudionika odabralo je 1.500 eura, 38 posto 2.000 eura, 36 posto 2.500 eura, a 20 posto 3.000 eura. Najveći dio glasova pao je na raspon od 2.000 do 2.500 eura neto mjesečno.

Jedan komentator je predložio da se u Zagrebu za četveročlanu obitelj računa barem 4.000 eura ukupnih prihoda, pod uvjetom da nisu previše opterećeni kreditima, dok bi samcu trebalo minimum 2.000 eura. Drugi je istaknuo veliki problem visoke stope vlasništva nekretnina u Hrvatskoj, koja prelazi 90 posto i često se nasljeđuje. To omogućuje poslodavcima da nude niže plaće jer se pretpostavlja da stanovanje ne košta ništa, iako su nekretnine skupe. Kao primjer naveo je da bi uz plaću od 2.500 eura neto mjesečni anuitet za stan u Zagrebu od 64 do 75 kvadrata na 30 godina mogao iznositi oko 1.800 eura, što ostavlja samo 700 eura za sve ostalo – režije, hranu, auto, telefone i slično. Dok god obitelj subvencira poslodavce kroz naslijeđene stanove, plaće neće dosegnuti realnu europsku razinu.

Netko je jednostavno rekao da je 2.000 eura dovoljno ako nemaš kredit za stan ni auto, na što mu je drugi odmah odgovorio da to u praksi nije dovoljno jer se bez takvih kredita danas teško živjeti. Pojedini komentari dotaknuli su se i šireg konteksta: cijene usluga i proizvoda prilagodile su se europskoj razini, ali plaće nisu u potpunosti. Važno je razlikovati bruto i neto iznos jer mnogi razmišljaju samo o onome što ostaje na računu. Jedan sudionik je podsjetio da prije svega treba razgovarati o produktivnosti gospodarstva, a ne samo o željenim plaćama.